Zabrana rada noćnih klubova do ponoći uzbudila je duhove između vlasnika klubova, ali i mladih koji vole imati bogat noćni život pa čak i za vrijeme pandemije koronavirusa. Na tu temu je za Slobodnu Dalmaciju govorio dr. Marijo Parčina, klinički mikrobiolog i epidemiolog te voditelj mikrobiološke dijagnostike Sveučilišne bolnice u Bonnu.
U metropoli je već tijekom svibnja i lipnja bilo zamijećeno da su noćni klubovi problematični, no Nacionalni stožer civilne zaštite je ipak dopustio njihov rad na obali. Mišljenje nekih stručnjaka jest da su se zdravlje građana i sezona žrtvovali zbog nekoliko noćnih klubova i svadbi.
"Ako se već od početka sezone raspravilo u javnosti da su noćni klubovi potencijalna žarišta, ne znam zbog čega se već prije nije ograničio njihov rad, a ne da se sada, kad je kasno, poseže za vatrogasnim mjerama. Očito je da se nije slušalo iskusne kolege epidemiologe. Koliko znam, Hrvatska ima dobre turističke rezultate s obzirom na situaciju, ali su dopuštena velika okupljanja, bilo na pirevima ili u noćnim klubovima. Logično je da su noćni klubovi žarišta jer je u njima glasna glazba, malo se popije i onda ako želite s nekim komunicirati, unosite mu se u lice. Idealno za širenje virusa svih vrsta, pa i SARC-CoV-2", komentirao je epidemiolog Parčina za Slobodnu Dalmaciju.
'Gašenje lokalnih žarišta je krivo'
"Mislim da u vrijeme korone partijanje nije opcija, bilo da se radi o klubovima ili masovnim pirevima. I ovdje ne bih rekao da su mladi krivi, nego su krive političke odluke, jer netko mora snositi odgovornost i propisati što se smije, a što ne. Ne možete dati dopuštenje za party u zatvorenome s nekoliko stotina osoba i onda tražiti od tih ljudi da ne plešu i ne zabavljaju se. Ni ugostitelji se, očekivano je, neće držati preporuka da ograniče broj, jer im to smanjuje zaradu. Odgovornost je na Stožeru, mislim da su naši epidemiolozi upozorili vlasti na vrijeme, ali je na kraju odluka o radu noćnih klubova i održavanju velikih pireva bila politička", komentirao je.
U vezi gašenja žarišta, ovaj epidemiolog s adresom u Bonnu, kaže: "Gašenje lokalnih žarišta epidemiološkim radom i naporom je definitivno krivo korištenje resursa u zdravstvu. Jedina stvar koja je u svemu ovome dobra je što se sada, ako gledamo na brojke iz Hrvatske, zaraza većinom proširila među mlađim ljudima, nema puno hospitalizacija i teških kliničkih slika. Postoje naznake da je teška klinička slika, između ostaloga, ovisna o inicijalnoj količini virusa koju osoba primi, koja je u ljetnim vremenima manja, kao i prijamčljivost naše sluznice nosa i grla za virus.
Ali to ne bi trebala biti velika utjeha jer ti mladi mogu prenijeti zarazu svojim roditeljima, djedovima i bakama, koji imaju komorbiditete, a za njih COVID-19 može biti koban neovisno o ljetu. Iako su stariji kronični bolesnici najugroženija skupina, mladi ljudi su najviše pogođeni ekonomskim aspektom COVID-a 19 i moraju na svojim leđima iznijeti ekonomske posljedice koje ova pandemija čini."
'Imamo nelogičnosti između epidemiloških zabrana'
"Posljednje ispitivanje u Belgiji, zemlji koja ima jedne od najstrožih mjera, pokazalo je da se jedna od tri osobe više ne želi podržavati epidemiološke mjere. U našoj zemlji smo suočeni s istim problemom, a razlog su prije svega nelogičnosti između epidemioloških zabrana.
Velik problem su i nedefinirani ciljevi epidemioloških mjera, gdje se od ljudi tražilo da daju svoj maksimum, a pri tome nisu znali čemu se teži, koji su ciljevi, jesu li dosegnuti ili ne", rekao je dr. Parčina za Slobodnu Dalmaciju.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
'NABIJEM STOŽER NA K…C!': Članovi varaždinskog kluba Kulturana ogorčeni odgodom svih koncerata
