Dokument kojeg su austrijski istražitelji predali Hrvatskoj kao dokaz u arbitražnom postupku koji je RH povela i na koncu izgubila protiv MOL-a, nisu smjeli biti korišteni kao dokazni materijal u tom postupku. Mađarska strana uložila je sve napore da taj dosje, čije su izvođenje arbitražnom sudu predlagali pravni predstavnici Hrvatske, bude izbačen iz spisa što je Vijeće arbitražnog suda na koncu i prihvatilo.
Naime, taj je spis USKOK dobio od Austrijanaca preko međunarodne pravne pomoći kako bi ga koristio u predmetu Ina-MOL protiv Ive Sanadera i Zsolta Hernadija, optuženih u Hrvatskoj za primanje i davanje mita. Argument predstavnika MOL-a bio je da se tako, isključivo za jedan predmet pribavljeni podaci ne mogu koristiti u nijednom drugom predmetu, pa tako ni u arbitražnom postupku. Sud je te argumente prihvatio.
Kako doznaje Jutarnji list, dosje sadrži gomilu podataka o dr. Joszefu Laszlu Tothu, nekadašnjem glavnom direktoru mađarskog MOL-a, a potom glavnom savjetniku Zsolta Tamasa Hernadija.
Hrvatska nije zatražila dokument
Hrvatska, koja je mogla od austrijskih vlasti zatražiti taj dokument koji bi potom mogo biti uvršten kao dokazni materijal u arbitražnom postupku protiv MOL-a, iz nepoznatih razloga to nije učinila te je u konačnici ostala bez mogućnosti pred vijećem UNCITRAL-a izvesti dokaze koji izravno povezuju vodeće ljude mađarskog MOL-a s tvrtkama preko kojih je 2009. godine isplaćen dio spornog novca, navodne provizije za tadašnjeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera.
Da je zatražila dokument od austrijskih vlasti Hrvatska vrlo vjerojatno ne bi izgubila u arbitražnom sporu.
Na arbitražnom sudu potvrđena je poslovna povezanost MOL-a i ciparske tvrtke Hangarn Oil Products Trading Ltd, preko koje je išao dio 'provizije'. Međutim, izdvojen je dokaz, koji tu tvrtku izravno i vlasnički povezuje s dr. Tothom, koji je u vrijeme isplate bio glavni savjetnik optuženog šefa MOL-a.
Hrvatski istražitelji ranije su pribavili podatke o ciparskim off shore tvrtkama iz tamošnjeg sudskog registra te su doznali da je Hangarn Oil, koji je na račun Ježićeve tvrtke transferirao 2,6 milijuna eura, u suvlasništvu tvrtke Torafin Finance & Trading. Međutim, radilo se o off shore tvrtki registriranoj u drugoj poreznoj oazi, na Britanskim Djevičanskim Otocima. Vlasniku tvrtke, dakle, bilo je praktično nemoguće ući u trag.
Izvlačenje novca na temelju fiktivnih faktura
MOL-ov izaslanik Imra Fazekas je u svjedočenju na Županijskom sudu u Zagrebu u postupku protiv Ive Sanadera, tvrdio da su on i ruski tajkun Michael Gucerijev, odnosno njegova tvrtka Brocada Ltd, držali vlasničke udjele i u Hangarnu i u Ceromi, ugovorili stvarni posao s Ježićem, ali da on ništa nije napravio. No prikupljeni su dokazi demantirali njihovu priču.
Austrijski istražitelji detektirali su da je upravo dr. Toth stajao iza tvrtke Torafin s Djevičanskih otoka koja je do otvaranja istrage protiv Sanadera imala 33 posto udjela u ciparskom Hangarn Oilu. Taj udio, do početka samog suđenja bivšem hrvatskom premijeru, prebačen je na Fazekasa. Dr. Toth zapravo je bio Hernadijev prethodnik na čelu mađarske naftne kompanije, a od 2002. do 2010. bio je njegov glavni savjetnik.
U razdoblju od 2005. do 2008. od novca izvučenog na temelju fiktivnih faktura iz mađarskog Emfesza, na računu Torafina završilo je oko 3,5 milijuna eura. Pokazalo se da je otprilike trećina tog iznosa s dva Torafinova računa otišla u privatne džepove dr. Totha i članova njegove obitelji, piše Jutarnji list.
