Sve je više starijih majki, kao i carskih rezova - podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Mladi čekaju da im se život posloži, a biološki sat otkucava. Beba je gotovo svake godine sve manje.
Mario Mrazović i supruga roditelji su postali ranije od prosjeka, s 25 godina. I njihov sin ulazi u prošlogodišnju statistiku od 36 tisuća poroda u Hrvatskoj. Najviše majki rodilo je između 30. i 34. godine, od 35. do 39. ih je još 20 posto. A u biološki idealnoj dobi, od 25. do 29., rodilo je 28 posto žena. Andrei Malus je u život kćerkica došla u 38. godini.
"Ja sam sigurna da je možda žene kad su mlađe da je to nekako lakše čisto zbog i živaca i fizičke spreme, ali nama je zapravo sve bilo dobro", govori.
U posljednjem desetljeću, krivulja broja poroda ide samo prema dolje. Tek prošle godine rodilo se malo više pandemijskih beba. Ali trend je nepopravljivo silazan.
Doktorica Vesna Košec djecu na svijet donosi od 1988. godine. Tada je, prisjeća se, bilo 60 tisuća poroda. Sada se brojka gotovo prepolovila.
"I žene i muškarci se žele odvojiti od roditelja, ostvariti ekonomske mogućnosti za novopridošlog člana. Osim toga školovanje sve duže traje. Problem karijere i kod muškaraca i kod žena", govori.
Čak i da danas trend krene nabolje, rezultati će se vidjeti tek za 20 godina. Sve češći je problem i neplodnost kod oba spola, a kako godine života rastu, šanse za porod padaju.
"Raste rizik ne samo od nemogućnosti začeća, već i od češćih spontanih pobačaja, od češćih anomalija djeteta, od češćih prijevremenih porođaja", ističe Košec.
To sve zajedno vodi i do sve većeg broja carskih rezova, ali i medicinski potpomognutih oplodnji. Pa iako ne živimo u statistički najsretnijim vremenima, svijet je uz njih sretnije mjesto.
