Vlada odluku o obuci Ukrajinaca u Hrvatskoj prebacuje na Sabor u kojem dvotrećinske većine nema, a dok se hrvatska politika ne može dogovoriti, u Ukrajini se nadaju da će im pomoć naše zemlje ipak stići
"Svaka pomoć nam je u ovim trenucima dobro došla", kazao je za RTL Danas Andrij Pidlisni, vojnik iz Ukrajine.
'Hrvatsko ratno iskustvo bilo bi nam od velike koristi'
"Vojnici, koji dolaze na bojno polje, imaju minimalno vojno iskustvo ili ga uopće nemaju. Zato je važno da imaju neko vrijeme za obuku, da nauče kako se ponašati na bojnom polju, kako raditi kao vojnik, narednik ili zapovjednik", pojašnjava.
Pidlisni smatra da bi hrvatsko ratno iskustvo i obuke kroz članstvo u NATO-u bili od velike koristi za ukrajinsku vojsku.
"Hrvatska je u NATO-u od 2009. godine. Znate kako raditi u takvim velikim sustavima, znate kako koristiti NATO vozila, tenkove, puške. To nam je važno zato što puno strane artiljerije i stranih vozila dolazi u Ukrajinu. Mi to možemo prihvatiti, ali ako nemamo spremnu vojsku, dečke koji će to znati koristi, onda nam to ništa ne znači", govori Pidlisni.
Primili bismo na obuku do 100 ukrajinskih vojnika
Hrvatska bi trebala pomoći kroz misiju Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini radi jačanja sposobnosti njihovih oružanih snaga. A ponudila je obuku izvan teritorija Hrvatske gdje bi otišlo 80-ak pripadnika Oružanih snaga. Na teritoriju Hrvatske primili bismo do 100 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine. Obučavalo bi se do 30 vođa i instruktora, 18 borbenih spasilaca i instruktora, 12 instruktora borbenih spasilaca, 25 pirotehničara, osam pripadnika saniteta.
"Prema dosadašnjim informacijama, 24 države iskazale su interes da na bilo koji način sudjeluju u doprinosu provedbi misije za potporu Ukrajini. Doprinos obuci dalo bi 16 država članica - ili na svom teritoriju ili nekom drugom teritoriju država članica", kazao je za RTL Petar Barać, obnašatelj dužnosti glavnog tajnika Ministarstva obrane.
Za oružane snage, takva vrsta obuke ne bi bila novost jer imaju iskustvo. Do sada je više od 10 tisuća pripadnika Oružanih snaga sudjelovalo u misijama, operacijama i aktivnostima diljem svijeta. Trenutačno su raspoređeni na Kosovu, Poljskoj, Mađarskoj, Italiji, Španjolskoj i Iraku. Dok Sabor ne izglasa mišljenje, Glavni stožer suzdržan je od komentara.
"S obzirom na to da je pitanje misije EU visoko politizirano, smatramo kako je apsolutno neprimjereno da na njih odgovara djelatna vojna osoba", kazali su za RTL iz Glavnog stožera Oružanih snaga.
U Saboru nema dvotrećinske većine za tu odluku
Svađa oko obuke Ukrajinaca nastala je jer je ministar vanjskih poslova u Bruxellesu prijavio Hrvatsku, a bez da je to predsjednik znao. Zatim je predsjednik Zoran Milanović najavio veto. Odluku mora dvotrećinskom većinom donijeti Sabor gdje klubovi nisu naklonjeni glasati za to. Obuka ukrajinskih vojnika prerasla je u prvorazredno političko pitanje.
Iako se još konačna odluka ne zna, ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov poslao je zahvalu te objavio na društvenim mrežama: "Hvala Andreju Plenkoviću i Mariju Banožiću na podršci".
Svega toga ne bi bilo da Pantovčak i Banski dvori spuste loptu na zemlju i počnu komunicirati, surađivati bez uvreda i svađa. Zbog lošeg je odnosa visio i odlazak kontingenta u Mađarsku u NATO misiju posebno oformljenu zbog rata u Ukrajini. Iako je predsjednik najavio veto, ipak je potpisao. Prvo ih je ispraćao ministar, a zatim predsjednik. Dva ispraćaja održana su i prošli tjedan za kontingent koji ide na Kosovo u operaciju potpore miru KFOR.
Mjesec i pol dana prije početka ruske agresije na Ukrajinu reporteri RTL-a posjetili su hrvatski kontingent na sjeveroistoku Poljske u NATO bazi. Ondje se provode aktivnosti ojačane prednje sigurnosti saveza. Tadašnji je kontingent od saveznika dobivao same pohvale.
Satnik Byron Adams, pripadnik Američke vojske, tada izjavio je: "Naučio sam dosta o sustavu naoružanja. Pokazali su mi višecijevni lanser raketa s kojim se mi u Americi baš i nismo susretali. Imati ih ovdje i učiti od njih je zaista dragocjeno."
