Državni zavod za statistiku je nedavno objavio najnovije podatke o kretanju stanovništva po hrvatskim gradovima. Iako su već nekoliko godina govori o iseljavanju, depopulaciji i negativnom prirastu, podaci otkrivaju kako je u razdoblju od 2011. do 2018. čak 37 gradova imalo pozitivan migracijski saldo, što znači da se u njih ljudi doseljavaju.
Otkako je hrvatska ušla u Europsku uniju, iz Hrvatske je otišlo skoro 200.000 ljudi, najviše 2017. No, u nekim regijama raste broj stanovnika. Tako se najviše ljudi u proteklih sedam godina doselilo u Dubrovnik, Solin, Kaštela, Poreč, Vodice, Umag, Samobor, Krk, Pulu i Novalju. Gledajući po postocima, najviše se ljudi doselilo u Novalju, Vis, Supetar, Krk, Stari Grad, Nin, Novigrad, Vodice, Komižu i Hvar.
Novalja vodi u brojnim statističkim podacima
U statistici nije spomenut Zagreb, u kojeg se doselilo 20.000 ljudi više nego što ih je otišlo, no radi se o metropoli pa je to i očekivano. Dubrovnik je prvi sljedeći sa 1799 "doseljenika", a u apsolutnim brojkama, prošle je godine najviše stanovnika privukla Pula, u koju je došlo i najviše stranaca. Novalja je pak prva po migracijskom saldu (3,25 posto), postotku novog stanovništva (14 posto) te po broju doseljenih stranaca.
"Razvoj gospodarstva, posebice turizma, te brojne mogućnosti zaposlenja koje iz toga proizlaze, zasigurno su najveći pojedinačni čimbenici koji Dubrovnik čine poželjnim gradom za doseljenje. No, kako bi grad učinili uistinu mjestom za kvalitetan i ispunjen život svojih građana, ova gradska uprava razvija i provodi niz demografskih mjera i pokreće kapitalne investicije, prvenstveno u stanogradnju, razvijajući pritom vlastite modele", za portal Gradonačelnik.hr navodi prvi čovjek Dubrovnika, Mato Franković.
Istaknuo je model Dubrovačke stanogradnje, gradnju stanova za mlade i dodjelu zemljišta za gradnju obiteljskih kuća, subvencioniranje podstanarstva, sufinanciranje udžbenika za škole, stipendije, studentske kredite, darove za novorođenu djecu te ulaganje u škole, vrtiće i sportske objekte kao mjere koje privlače sve veći broj ljudi u grad.
Poželjni i izvan hrvatskih okvira
Gradonačelnik Pule, Boris Miletić smatra kako je njegov grad već dugi niz godina jedan od najpoželjnijih za život i izvan hrvatskih okvira. Ističe kako su pozitivni trendovi rezultat sustavnog rada i mjera kojima se podiže kvaliteta života. Naveo je da Pula, uz Zagreb, ima najviše poduzetnika u Hrvatskoj, da je nezaposlenost "skresana" na trećinu hrvatskog prosjeka te da ia brojne poticajne mjere za gospodarstvenike. Uz to, brojna su ulaganja u infrastrukturu te kulturni i civilni sektor. No, Miletić ističe i još jednu posebnost Pule.
"Pula je prije svega siguran i miran grad u koji je dobrodošao svatko dobronamjeran. Uz skladan suživot, uvažavanje različitosti i toleranciju među ljudima, upravo smo po tome prepoznati i to nas na neki način izdvaja od drugih. No uz Pulu, cijela Istarska županija u demografskom je plusu već duži niz godina", istaknuo je Miletić.
Zanimljivo je kako je u statistici Samobor jedini kontinentalni grad u kojeg se u proteklih sedam godina uselilo više ljudi nego što ih se iselilo. Taj grad nedaleko od Zagreba već godinama slovi kao jedan od najugodnijih i najpoželjnijih za život u Hrvatskoj. Gradonačelnik Krešimir Beljak smatra kako je situacija u gradu daleko od idealne, ali unatoč tomu izražava želju da se nastavi pozitivan trend doseljavanja, smanjenja broja nezaposlenih i gospodarskog razvoja. Pozitivno je i to što u Samoboru nema prireza.
"Među rijetkim gradovima, Samobor je uspio obnoviti prostor bivše vojarne gdje se sada nalaze društveno korisni sadržaji. Osim toga, započeli smo s realizacijom projekta Mali tehnopolis Samobor za koji smo povukli najveći iznos sredstava iz fondova EU, a dat će velik doprinos razvoju gospodarstva u našem gradu. Svake godinama ulažemo i u povećanje kapaciteta i uvjeta u svim gradskim vrtićima i osnovnim školama, čime omogućujemo veći standard za našu djecu, no s obzirom na nova doseljavanja, moramo razmišljati i o daljnjem povećanju kapaciteta vrtića i škola. Nismo odustali ni od mjera kojima pomažemo našim građanima, besplatnih udžbenika, stipendija, božićnica i uskrsnica za naše umirovljenike ni sufinanciranja kulture i sporta. Istaknuo bih mjere kojima potičemo gospodarstvo, a koje su rezultirale sjajnim brojkama i svakako nastavljamo u njih ulagati, primjerice povećali smo sredstva za poticanje novog zapošljavanja u privatnom sektoru te za subvencije umjetničkim i tradicionalnim obrtima. Nismo zaboravili ni na potpore kapitalnim ulaganjima gospodarstvenika te poticanje novih tehnologija i inovacija, ali i poljoprivrede i ruralnog razvoja", otkrio je Beljak tajnu uspjeha grada kojem je na čelu.
