Dva mlada života ugašena su prije tjedan dana u kninskoj tvornici vijaka DIV. Mladići su poginuli na radnom mjestu od strujnog udara dok su u pogonu čistili bazen.
Njihovim kolegama je prekipjelo. Prema neslužbenim informacijama, 20-ak ih dalo je otkaz jer ne žele riskirati živote, a neki su odlučili javno upozoriti na uvjete u kojima rade.
"Novi pogon je nedovršena priča. Obložen limovima izvana, a iznutra je šupalj. U toj cijeloj prostoriji događa se da imate gusti dim, kemikalije, tekući galvanski cink, struju, peć, a nema ventilacije, ona uopće ne postoji", govori radnik Mirko Ković.
VEZANE VIJESTI
- U tvornici vijaka u Kninu 20 radnika dalo otkaz, optužuju upravu: 'Radimo u nehumanim uvjetima'
- DORH traži krivce: Jesu li radovi u hidroelektrani dva dana prije požara koštali života trojicu radnika?
- Prošla su tri mjeseca od tragedije u Platu: Za niz propusta odgovarat će više ljudi
- Izvođač koji je postavio ploče u HE Plat u kojoj su poginula tri radnika: 'Iste se ugrađuju i u ostale'
Kaže da im je posebno teško ljeti. Nemaju zraka, stalno jure i žure se ispuniti zadane norme.
"Ja u pet godina otkako radim u DIV-u ni na jednom radniku nisam vidio masku", dodaje Ković.
Kako to obično biva, poslodavac kaže da optužbe radnika ne stoje.
"Nije istina, definitivno. Radnici imaju svu zaštitnu opremu, prolaze obuku zaštite na radu uz mentora dok njihov rad ne postane samostalan. Njihove tvrdnje nisu točne. Dakle, poštujemo sve certifikate, imamo sva uvjerenja za rad u ovakvim uvjetima", kaže Josip Jurišić, glasnogovornik DIV grupe.
Početkom godine Hrvatsku je potresla smrt trojice radnika Hidroelektrane Dubrovnik koji su poginuli u požaru koji je planuo u pogonu nakon podzemne eksplozije.
"Utvrđeni su određeni propusti što se tiče izvođenja standarda zaštite na radu", kazao je Marko Pavić (HDZ), ministar rada i mirovinskog sustava ove veljače.
Ovakve tragedije ne iznenađuju stručnjake za zaštitu na radu. Kažu, poslodavci i država ne vode dovoljno brige o sigurnosti radnika. Prema njihovim podacima, u prvih pet mjeseci ove godine na radnom mjestu poginulo je 14 osoba, a lani njih 37.
"Sve dok poslodavci smatraju zaštitu na radu troškom, ne možemo očekivati da će se stanje u zaštiti na radu poboljašati. Kao posljedica toga imamo učestalo povećanje broja ozljeda na radu i pogotovo učestali broj smrti na radu", govori Marko Palada, stručnjak za zaštitu na radu iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).
Prema podacima HZZO-a, 2015. bilo je 16.228 prijavljenih ozljeda na radu, godinu kasnije 300 više, a 2017. čak dvije tisuće više. Za prošlu godinu zasad postoji samo podatak o tisuću i pol teško ozlijeđenih radnika.
"Hrvatska je jedina zemlja u EU koja nema Nacionalnu strategiju zaštite na radu. Dakle, ne postoji politički okvir iz kojeg se dalje razvija Strategija zaštite na radu. Hrvatska je imala takvu strategiju do 2014., a nakon toga nijedna od triju vlada nije se potrudila da donesemo takvu strategiju", kaže Palada.
Dakle, već pet godina nema strategije koja bi, vjeruju stručnjaci, smanjila crne brojke. Gdje je zapelo?
"Nacionalni program zaštite na radu je u postupku revizije s obzirom na promjene koje su nastale u međuvremenu u odnosu na preustroj određenih tijela u području zaštite na radu", poručuju iz Ministarstva rada.
U prijevodu, zaštita na radu nikako da pronađe svoje mjesto i dobije potrebnu važnost. Još je pretprošle godine Vlada u valu rezanja troškova odlučila na njoj uštedjeti oko milijardu i 200 tisuća kuna. Iako bi i njima i poslodavcima zaštita radnika trebala biti na prvom mjestu.
