Centar za suočavanje s prošlošću "Documenta" predstavio je prošle srijede poimenični popis od 2.224 poginulih i nestalih s područja Sisačko-moslavačke županije, piše Novi list.
Dio je to projekta "Ljudski gubitci u Republici Hrvatskoj 1991. – 1995." koji traje već osam godina, a čiji je cilj izraditi poimenični popis žrtava iz Hrvatske. S obzirom da država nikada nije izradila popis stradanja, a sve je veći broj onih koji traže da se njihovi najmiliji, koji su život izgubili tijekom Domovinskog rata, negdje svrstaju, to je odlučila napraviti nevladina organizacija, odnosno "Documenta".
"To je osnova za pomirenje, da se utvrdi broj stradalnika, da nema više nikakve političke ili ideološke manipulacije brojem žrtava i da dobijemo popis koji neće biti samo broj žrtava nego će sadržavati ime i prezime, zajedno s njihovim identifikacijskim podacima i okolnostima stradanja", kazala je za Novi list istraživačica u Documenti Nives Jozić.
Do sada je objavljen popis stradalih za dva područja, zapadnu Slavoniju i Sisačko-moslavačku županiju, na njemu je oko 4300 žrtava, a uskoro će biti objavljeni i podaci o ostalim dijelovima Hrvatske. Jozić napominje kako se na objavljenim popisima uglavnom radi o muškarcima koji su se borili u ratu. Istaknula je i kako se na područjima za koja je objavljen popis žrtava nalazi i velik broj civila.
"U ta dva područja 49 posto žrtava su civili. U Sisačko-moslavačkoj županiji 55 posto žrtava su civili, a u Zapadnoj Slavoniji nešto manje, 37 posto. To je nešto što ukazuje na raspon zločina i raspon onoga što se dešavalo devedesetih godina, gdje su većinom kao ciljevi bili određeni civili, barem u ova dva slučaja. U Zapadnoj Slavoniji među žrtvama je 887 Hrvata, 857 Srba, a u postotcima je sličan omjer i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Riječ je o tome da je na tom području živio podjednak broj Hrvata i Srba. U slučaju primjerice pada Petrinje 1991. godine, većina žrtava bili su Hrvati, to je bilo etnički miješano područje i etnička pripadnost žrtava ovisila je o samom događaju", kazala je.
Ovaj projekt je započeo 2009. godine, na njemu radi velik broj istraživača koji su prošlu edukaciju i obuku za ovakvu vrstu rada. Jozić objašnjava kako se nakon priprema za istraživanje odlazi na teren gdje se ispunjavanju upitnici o žrtvama i prikupljaju izjave svjedoka, potom se pregledava dokumentacija, uspoređuje s dosadašnjim popisom žrtava i knjigama nestalih. Istraživači prikupljaju i fotografije žrtava, nadgrobnih spomenika, rodnih listova, osmrtnica, obdukcijskih nalaza…
Kaže kako za svaku žrtvu mora postojati najmanje tri izvora koja ukazuju na konkretnu okolnost stradanja.
"Baš zbog takve metodologije dobili smo dosta upita za Sisačko-moslavačku županiju o stradanju Srba u Sisku. Sa sigurnošću smo evidentirali 80 žrtava 1991. i početkom 1992. godine. S druge strane, imamo 34 osobe za koje još treba provjeriti, odnosno nadopuniti podatke. Oni jesu registrirani kao žrtve Općine Sisak, ali potrebne su dodatne provjere", kazala je. Nadodaje kako te 34 žrtve nisu uključene u popis od 2224 žrtve koliko je objavljeno za Sisačko-moslavačku županiju već su na popisu osobe za koje se egzaktno moglo utvrditi da su stradale i da su imale prebivalište na području Sisačko-moslavačke županije.
Također, popis žrtava na području Sisačko-moslavačke županije ne obuhvaća one koji su tamo ratovali i poginuli, a nisu iz te županije. Popis sadržava samo osobe koje su imale prebivalište na području te županije. Na projektu surađuju s partnerima iz čitave regije.
"Imamo partnere u regiji, u Srbiji je to Fond za humanitarno pravo, i u suradnji s njima, budući da tamo žive obitelji stradalih, pokušavamo ispuniti upitnike. Osim upitnika o žrtvama, postoje i drugi vjerodostojni izvori koji upućuju na stradanje. Za vrijeme istraživanja dobivamo i informacije o mogućim počiniteljima. To je na razini da je netko rekao da je nekoga vidio u određenoj situaciji. Planirali smo na temelju naših saznanja podizati kaznene prijave, ali one se ne podižu samo tako. Tome predstoji dubinsko istraživanje i prikupljanje svih činjenice. U kolovozu smo DORH-u podnijeli kaznenu prijavu za Uzdolje, a nedavno i za zločin u Bogdanovcima", objasnila je.
Dodaje kako, iako se u javnosti barata brojkom između 18.000 i 24.000, njihove procjene su da je u Hrvatskoj stradalo oko 18.000 ljudi. Uspjeli su, kaže terenski pokriti oko 60% teritorija Republike Hrvatske. Sada istražuju područje Dalmacije.
"Trenutačno imamo registrirano 16.080 žrtava, a taj broj će biti veći, još smo na terenu. Dakle, oko 18.000 stradalnika", ističe Jozić.
"Nakon niza godina i zbog financijske situacije u kojem su organizacije civilnog društva, došli smo do toga da je naš tim malen. Unutar tima nas je troje, i još dvoje volontera, što je dosta oskudno s obzirom na desetke ljudi, koliko ih je bilo na početku. Nakon terenskog istraživanja slijedi analiza koja je stvarno dosta zahtjevna, pa još jedna provjera. U ožujku i travnju planiramo podatke za Sisačko-moslavačku županiju prikazati u lokalnoj zajednici, a cijelu 2018. namjeravamo posvetiti analizi podataka za istočnu Slavoniju i te podatke, nadamo se, objaviti početkom 2019. godine", najavila je Jozić za Novi list.
