Dobrovoljni darivatelji krvi jednostavno imaju jednu plemenitu namjeru - nekome spasiti život. No, mnogi od njih nisu svjesni što se događa s njihovom krvi i plazmom nakon što napuste Petrovu 3.
Podaci govore da će 60 posto plazme završiti u bolnicama za transfuzijsko liječenje, dok 40 posto ide u Imunološki zavod za frakcioniranje, prenosi RTL Danas.
Na pitanje znaju li sami darivatelji što to znači frakcioniranje i da to frakcioniranje radi strana farmaceutska kompanija, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić kaže da smatra da dosta darivatelja zna.
Zbog nedostatka krvi u bolnicama širom Hrvatske Crveni Križ Šibenik organizirao akciju darivanja krvi.
Ipak, na pitanje jesu li upoznati s time gdje ide njihova darovana plazma i što se s njom događa, darivatelji baš i nisu sigurni.
"Potaknulo me to što spašavaš živote drugim ljudima. Ovo mi je prvi glas iskreno", kaže Antonio Knežević Grubišić, dobrovoljni darivatelj krvi koji je u Petrovu 3 došao već 17. put.
"Mi prosljeđujemo kao što smo to desetljećima radili, taj ostatak, ponavljam radi se samo o jednom postotku plazme u Imunološki zavod", kaže Jukić.
No, "prosljeđivati" je izraz koji se koristi u javnosti, dok se formalno zapravo radi o prodaji plazme Imunološkom zavodu. Cijena po litri plazme iznosi 200 kuna i uključuje testiranja na bolesti koja je prije prodaje napravio Zavod za transfuzijsku medicinu.
Vrijednost plazme postaje poslovna tajna
Kada ta plazma prođe vrata Imunološkog zavoda – njezina vrijednost postaje poslovna tajna. "Detalji komercijalnih ugovora se ne iznose", rekao je Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda.
Otkako Imunološki zavod više nema dozvolu za proizvodnju lijekova, dva su izbora: ili vrijednu plazmu za lijekove baciti ili prodati stranoj farmaceutskoj tvrtki kako bi ona od nje napravila lijek.
Od 2016. godine ukupno je prodano više od sto tisuća litara plazme. Od te godine švicarska se tvrtka Octapharma obvezala da će iz kupljene plazme proizvesti lijekove i plasirati ih isključivo na hrvatsko tržište. Konkurentske tvrtke su se žalile na transparentnost procesa, ali vrijednost po kojoj je Octapharma kupila hrvatsku plazmu i dalje je dio samo internih izvještaja.
Okvirne brojke
Financijski izvještaj koji kao javna ustanova podnosi Imunološki otkriva okvirne brojke.
Naime, u 2021. plazma se od transfuzijskih centara kupila za oko 7 milijuna kuna, a prodala Octapharmi za dvostruko, oko 15 milijuna kuna. Godinu ranije prihod od prodaje plazme je bio i veći - 27 milijuna.
"Imunološkom je u interesu da što jeftinije kupim, a da što skuplje prodam pa da mi što više ostane. Dosta nama ostaje, dosta. Iz toga ćemo financirati izgradnju pogona za zmijske antitoksine", objašnjava Čardžić.
Dok je Imunološki proizvodio lijekove, dobrovoljni darivatelji potpisali bi izjavu kojom potvrđuju da su razumjeli da pripravci proizvedeni iz njihove krvi mogu biti korišteni i za proizvodnju lijekova. Detalji poput prodaje i izvoza se ne spominju.
"Ali ne smijemo zaboraviti da je plazma prevrijedna i mislim da nitko ne bi rekao i potpisao bacite moju plazmu", kazala je Jukić.
Odnos je to koji se prije svega temelji - na povjerenju.
Statistika kaže da je samo jednoj pacijentici bilo potrebno 927 doza krvnih pripravaka za izlječenje.