Stižu dobre ekonomske vijesti. Bonitetna agencija Standard&Poors zadržala je, nedavno podignuti kreditni rejting Hrvatske, na razini BB+, ali je izglede rasta promijenila iz stabilnih u pozitivne.
Analitičari agencije pozitivna očekivanja temelje na procjeni nastavka rasta domaćeg gospodarstva, smanjenju javnog duga te padu rizika nakon vlasničke transformacije Agrokora. Spominje se i dobra turistička sezona te efekt snažnog izvoza.
"Fiskalna konsolidacija ide, rizici Agrokora su smanjeni. Nastavljamo smjerom koji omogućuje rapidno smanjenje javnoga duga. Zbog rasta zaposlenosti pala je nezaposlenost na rekordno niske grane, još jedna dobra turistička sezona", rekao je premijer Andrej Plenković.
"Gospodarski rast sasvim se sigurno odrazio pozitivno na makro-ekonomskoj skali na rast rejtinga. Ali opasnost je to što Vlada nije riješila niti jedan hrvatski problem. Mi imamo latentnu opasnost od aktivirana jamstva u brodogradnji", zaključio je Davor Bernardić, predsjednik SDP-a.
A što to donosi u stvarnosti i kakve koristi Hrvatska ima od pozitivnih promjena kreditnog rejtinga objasnio je Boris Mišević.
Ove promjene znače da će građani dobiti lakše i jeftinije kredite. Kada su pozitivne promjene u kreditnom rejtingu, onda je efekt uvijek isti: niže kamatne stope, lakši pristup novcu, manji rizik.
Koristi od dizanja rejtinga ili promjene izgleda osjećaju dakle svi: i poduzetnici i građani i država jer lakše i brže mogu posuditi novac od banaka. Banke jednostavno zbog boljeg rejtinga kalkuliraju manji rizik i to je to.
A ovako se kretao rejting u zadnjih 17 godina. Rejting se zapravo držao iznad investicijske razine od 2001 i Račanovog doba kada se tek 2013 pod teretom krize slomio ispod razine i pao u taj tzv. junk ili razinu smeća. To se nije dogodilo za vrijeme Sanadera i 2008 kada je kriza i počela jer je bankarski sustav bio stabilan kao i valuta. Rejting je rastao tek ove godine prvi put u mandatu Andreja Plenkovića.
I evo samo da kratko razjasnimo za kraj što je investicijski rejting što nije dakle sve ono što je iznad razine se smatra umjerenom ili minimalnom razinom rizika posuđivanja a sve ispod velikom razinom rizika ili totalnim bankrotom koji se recimo dogodio Grčkoj.
