Mirovine se prema zakonu usklađuju s rastom bruto plaća i prosječnim indeksom potrošačkih cijena, odnosno s troškovima života i posljednji put njihovo povećanje dogodilo se 2012. godine. Tada je Vlada ukinula odredbu o zamrzavanju mirovina, ali kasnije je ona slabo koristila umirovljenicima jer u međuvremenu je inflacija usporila, došlo je čak do deflacije, a zbog posljedica krize padale su i plaće, piše Novi list.
Nema razloga za usklađivanje mirovina
Prema Vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, troškovi mirovina će do 2018. godine ostati isti. S obzirom da će se broj umirovljenika u tom razdoblju najvjerojatnije povećavati, očito je da u Vladi procjenjuju da neće biti razloga za usklađivanje mirovina ili će ono biti toliko minimalno da neće izazvati značajne dodatne troškove.
Prema podacima HNB-a, indeks potrošačkih cijena u prvom je polugodištu bio negativan ili se kretao oko nule, dok su bruto plaće neznatno rasle u odnosu na prošlu godinu ili su primjerice u svibnju pale u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Naravno da će se Vlada držati zakona i odredbi koje propisuju usklađivanje mirovina, ali pitanje je koliko bi to usklađivanje, s obzirom na pokazatelje, bilo. Što ako brojke budu ukazivale na to da usklađivanje mirovina treba biti 0,1 posto ili manje od toga. Na kraju će troškovi usklađivanja biti veći od onog što će umirovljenici dobiti, kazao je za Novi list neimenovani sugovornik iz Vlade.
Vlada rezala samo povlaštene mirovine
Isti dodaje da je jako važno da u razdoblju fiskalne konsolidacija Vlada nijednom nije ni pomislila uštedjeti tako što bi umanjila mirovine, kako su to učinile Španjolska ili Portugal. Priznaje da su morali smanjivati mirovine stečene po povlaštenim uvjetima ali i tada se išlo na one iznad pet tisuća kuna.
Iz Vlade uvjeravaju u to da je mirovinski sustav stabilan i da nema govora o tome da bi se mirovine smanjivale. I iz HDZ-a su dosada stizale poruke da se konsolidacija javnih financija, ukoliko ta stranaka dođe na vlast, neće značiti i rezanje mirovina.
Sljedećoj vladi bit će teško
No, s obzirom na to da je trošak mirovina već premašio 36 milijardi kuna ni jednima ni drugima, tko god formira sljedeću vladu, neće biti lako održati to obećanje.
Naime, zaduživanje, bez kojeg bi Hrvatska teško i isplatila te mirovine jer tek polovicu osigura prikupljanjem doprinosa sljedećih će godine, i to samo kroz isplatu kamata, i ako ne dođe do njihova povećanja, godišnje košta 12 milijarda kuna, što je trećina potrebnih sredstva za isplatu mirovina.
Novi list / Danas.hr
