Hrvatska udruga banaka (HUB) danas je objavila novo izdanje publikacije HUB Pregled 2/2020 „Pad dobiti i rast kredita banaka u prvim mjesecima 2020.“ u kojemu je jedna od ključnih poruka da porast depozita građana kod banaka do travnja (7,2% na godišnjoj razini) pokazuje važnost stabilnog bankarskog sustava u krizama.
Kreditni tempo bio je još u ožujku vrlo jak (8-9% kod kredita stanovništvu), a travanj je zbog zatvaranja očekivano zaustavio trend. Novi krediti stanovništvu brže su zaustavljeni od novih kredita poduzećima koji su u ožujku snažno rasli (udovoljenje potražnje za kreditima za likvidnost). Kamatne stope kao u europodručju, u prosjeku su i dalje značajno ispod prosjeka Nove Europe, a dobit banaka u oštrom je padu (-23%), smanjenje neto prihoda po svim izvorima operativnog prihoda.
Povjerenje u hrvatske banke
U jeku koronakrize u ožujku i travnju, hrvatski građani poklonili su povjerenje hrvatskim bankama i štednji u kunama. Bijeg iz rizičnijih oblika imovine odnosno povećana sklonost držanju depozita doveli su do rasta ukupnih depozita građana kod banaka za više od 6 milijardi kuna od prosinca 2019. do travnja 2020. Stopa rasta u odnosu na travanj 2019. iznosila je 7,2%. U isto vrijeme, udjel deviznih depozita blago je smanjen s 63,6% na 63,5%. Time je još jednom potvrđena važnost stabilnih banaka u kriznim vremena.
Prije koronakrize, zaključno s mjesecom ožujkom, moglo se primijetiti ubrzanje rasta stambenih kredita. Njihova je godišnja stopa rasta (8,4%) nakon duljeg razdoblja gotovo dostigla rast gotovinskih nenamjenskih kredita (9,1%) u ožujku. Iako je mjesec travanj u uvjetima zatvaranja donio neizbježnu kontrakciju potražnje za kreditima stanovništva, stanje kredita stanovništvu potkraj travnja zadržano je na višoj razini u odnosu na kraj prošle godine. Pritom hrvatski građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijardi kuna, što daje omjer kredita i depozita za sektor kućanstva od 61,7%.
Rast kreditiranja države
Neto kreditne transakcije prikazuju stvarne kreditne tokove – novoodobrene kredite umanjene za otplate, korigirano za utjecaje vrednovanja kao što su tečajne razlike i ispravci vrijednosti. Slika prikazuje očekivani rast kreditiranja države u ožujku i travnju. To je posljedica naglo naraslih potreba za financiranjem deficita državnog proračuna uslijed koronakrize. U isto vrijeme, kreditni tokovi prema privatnom sektoru ušli su u negativno područje. Međutim, treba uočiti jednu bitnu razliku. Varijacija neto kreditnih tokova prema sektoru poduzeća ne odudara od ranije zabilježenih varijacija, kao u srpnju i rujnu 2019. Na slici se također vidi veliki uzlet kreditiranja poduzeća u ožujku, što znači da su banke u početku koronakrize odgovorile na povećanu potražnju poduzeća za kreditima. S druge strane, građani su prirodno zaustavili traženje kredita u uvjetima zatvaranja i neizvjesnosti izazvane pandemijom. Da nije bilo nezadovoljene potražnje za novim kreditima u tom segmentu svjedoči i podatak da su se prekoračenja po tekućim računima nastavila smanjivati u prva četiri mjeseca 2020. Vladine mjere financiranja ostanka na poslu sigurno su pomogle amortizirati socijalni udar koronakrize.
U isto vrijeme, poboljšanje kreditnog portfelja dovelo je do izdvajanja značajno manjeg iznosa rezervacija do kraja prvog kvartala. To znači da će povećanja rezerviranja uslijed posljedica koronakrize, koja predstoje u preostalom dijelu ove godine, vrlo brzo potisnuti ukupnu dobit prema dolje, vrlo vjerojatno i u negativnu zonu. Međutim, treba podsjetiti da hrvatske banke imaju jednu od najviših stopa ukupnog kapitala u svijetu (Slika 34 u nastavku Pregleda). Na kraju prvog tromjesečja stopa je iznosila 23,4%. Premda nešto niža nego potkraj 2019., ova stopa se i dalje nalazi na blago rastućem trendu kapitalizacije banaka.
Ona ujedno jamči otpornost i sposobnost hrvatskih banaka da s jedne strane pruže sigurnost depozitima klijenata, a s druge osiguraju kreditnu podršku perspektivnim projektima hrvatskih poduzeća, iako uvjeti bankarskog poslovanja nisu normalni kada ne postoji mogućnost pokretanja postupaka prisilne naplate, a moratoriji na otplate masovno se odobravaju. Prema podacima HNB-a na dan 10. svibnja, od 42 325 zahtjeva građana za odobrenje moratorija odobreno je 20 607 ili 48,7%. Odbijeno je svega 1 934 ili 4,6%, a ostali su bili u obradi. Istovjetni omjeri kod trgovačkih društava su 47,4% i 3,4%.
