Porast cijene plavog dizela glavni je problem za ribare osobito one čiji brodovi troše tone goriva na dan. Za njih je gornja granica isplativosti 5 kuna po litri, a već se sada cijena goriva kreće između 5,62 i 5,80.
Iako se cijene kreiraju na svjetskim tržištima, ribari upozoravaju da u cijeni goriva plaćaju razne namete koje njihovi kolege u drugim članicama Europske unije ne plaćaju.
Pokrpati mrežu mogu, ali sve teže mogu pokriti troškove. Zbog rasta cijene plavog dizela, za mnoge ribare gotovo pa je neisplativo izaći na more.
"Ne da je prešla svaku normu, nego je pretjerano skupo. Ne samo za koćarice nego i za plivarice. Jedan brod koji u prosjeku troši osamsto litara - izračunajte koliko je to. Nema ribe u moru koja može pokriti to sve", priča nam Antonio Šunjić, vlasnik koće i predsjednik Ceha ribara.
Dok cijena ribe stagnira već godinama, ribari se muče s cijenom dizela koja je prešla granicu isplativosti od pet kuna i sad kreće između 5,62 i 5,80 po litri.
"Danas su ribari jednako kao i sve kategorije potrošača pod udarom svjetskih špekulanata. U toj situaciji nacionalna vlada ili nema mehanizme ili ih ne koristi da zaštiti potrošače", ističe Petar Baranović, vlasnik koće.
U drugim članicama Europske unije situacija za ribare ipak je povoljnija.
"U ovom trenutku na Mediteranu zemlje članice EU za ribare imaju povoljnjije cijene plavog dizela. Oni uz to plaćaju PDV, a kod nas u Hrvatskoj u toj cijeni se plaćaju trošarine, korištenje cestovne mreže što mi ribari smatramo neprihvatljivim", kazao nam je Baranović.
Zbog neprihvatljivo visoke cijene plavog dizela, ribari očekuju dijalog s Vladom i podršku iz resornog ministarstva. U protivnom bi brojni ribarski brodovi mogli ostati vezani.
Ljuti su ribari, a sve će ljući biti i vozači po asfaltu, jer cijene benzina i dizela također lete u nebo.
Barel preko 100 dolara?
Glavni razlog vrtoglavog rasta burzovne špekulacije povezane s geopolitičkom situacijom. Venezuela. Oružani sukobi izmedju Saudijske Arabije i skupine Hutija u Jemenu te prije svega sankcije SAD-a Iranu na vrhu popisa. Nije isključena mogućnost novog naftnog šoka u svijetu. Mogućnost rast cijene barela preko 100 dolara.
O porastu cijena nafte u RTL-u Danas smo razgovarali s Davorom Šternom, naftnim stručnjakom i bivšim direktorom Ine.
Gospodine Štern, može li se uopće komentirati što čeka Hrvatsku u cijeloj priči?
Vrlo je teško prognozirati geopolitičku budućnost, a Hrvatska će slijediti trendove koji će biti u svijetu. Ako se obistine pretpostavke, a već je na burzama počelo klađenje na cijenu barela od 100 dolara, što bi moglo biti u sljedećih četiri, pet mjeseci, jasno je da će Hrvatska pratiti porast cijena derivata.
Amerikanci su uveli sankcije Iranu, u EU je sporazum i dalje na snazi. Dakle EU uvozi naftu iz Iranu, no cijene naftnih derivata i dalje divljaju...
Nije to pitanje ponude i potražnje, nema manjka nafte. Nego su to očekivanja i špekulacije koje podgrijavaju burze na kojima se trguje naftom. I bez stvarnog industrijskog povećanja cijena, dolazi do toga na bazi špekulacija.
Daljnji rast cijena za sobom bi mogao povući poskupljenja, je li Vlada trebala intervenirati i kojim mehanizmom?
Vlada ima sve mehanizme u rukama. Ušla je u proračun s određenom cijenom nafte, vjerojatno nije ušla s 80 ili 100 dolara po barelu. Ti proračunski prihodi su određeni u projekciji proračuna. Ukoliko će nafta poskupiti porast će i prihod države, ali odgovorna država u tim momentima taj višak sredstava prelijeva natrag u vidu subvencije ili smanjivanja trošarina i omogućavanje korisnicima nešto jeftinijeg goriva.
