Na okruglom stolu Mosta pod nazivom "Hrvatska izumire, što poduzeti?" upozoreno je da je demografija krucijalni sigurnosni i strateški problem Hrvatske te da projekcije pokazuju da će do 2050. godine u Hrvatskoj ostati svega 60 posto Hrvata, a predložene su i četiri demografske mjere.
Okrugli stol održan je u utorak u Hrvatskom saboru, a članica predsjedništva Mosta Petra Mandić o problemu demografije razgovarala je s demografom Tadom Jurićem, ekonomistima Sašom Drezgićem, dekanom riječkog Ekonomskog fakulteta te Ivanom Malbašićem s Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina.
Otvorio ga je, priopćeno je iz Mosta, saborski zastupnik Marin Miletić rekavši da je demografska kriza najveća kriza nakon Domovinskog rata, te da za njezino rješenje nije 5 do 12, nego je debelo prošlo 12 sati. "Hrvatska izumire, a vladajuća klika ništa ne poduzima", ustvrdio je.
Mandić je istaknula kako je demografija krucijalni sigurnosni i strateški problem Hrvatske. "Što nam govore objavljeni podaci popis stanovništva 2021., postoji li suglasje unutar znanstvenih krugova o zaključcima proizašlim iz pokazatelja objavljenih podataka popisa stanovništva. Koje sve ekonomske i sigurnosne posljedice možemo očekivati, postoji li opasnost od kraja mirovinskog i poreznog sustava kakav poznajemo i je li ugroženo naše ustavno pravo na socijalnu pravdu i temelj RH kao socijalne države? Postoje li rješenja za ovu krizu?“, upitala je Mandić.
Jurić je ukazao na trendove, ne samo u u Hrvatskoj, već i u cijeloj EU te naveo da je više od 8 milijuna ljudi emigriralo iz jugoistočne Europe od 1990-ih do danas s periferije prema jezgri EU. "A to je Njemačka, pa je posve jasno da jezgra na uštrb periferije rješava svoje demografsko pitanje", rekao je.
Istaknuo je i da će čak 5 milijuna Ukrajinaca trajno naseliti Njemačku. "Često se provlači teza da je iseljavanje posve normalno, da nema ništa dramatično u tome, ali jasno je da se ne kreću svi jednako, nego najviše radnici iz siromašnih zemalja prema jezgri tj. Njemačkoj“, rekao je.
Demografske mjere neće pomoći ako ne bude šireg konsenzusa
Govoreći o Hrvatskoj, istaknuo je kako je čak 18 milijardi eura uloženo u obrazovanje građana koji su napustili zemlju i otišli u Njemačku kao radna snaga. "U Hrvatskoj zbog pada nataliteta gubimo godišnje 20.000 stanovnika, a zbog emigracije smo do danas izgubili 450.000 stanovnika, što je ukupno 19 posto radne snage koja je emigrirala iz Hrvatske, pa čemu se čuditi što muku mučimo s nedostatkom radne snage", rekao je.
Naveo je i da Hrvatska ima i 50.000 učenika manje od 2013. godine, a čak 90.000 umirovljenika više, "pa je pitanje hoće li krahirati mirovinski sustav".
"Važno je reći da je korupcija u korelaciji sa iseljavanjem, što je korupcija veća, veće je iseljavanje, a s brojem iseljenih, raste i korupcija, jer prvi odlaze kritičari vlasti kojima smeta nepravedno društvo, korupcija i klijentelizam", upozorio je.
"Demografske mjere nam neće pomoći, ako ne bude šireg konsenzusa svih aktera društva, udruga, crkve, akademije, jer same političke elite nemaju ni znanja ni hrabrosti da se suoče s ovim pitanjem", rekao je Jurić.
Naglasio je i da će, prema projekcijama, do 2050. godine u Hrvatskoj ostati svega 60 posto Hrvata.
Drezgić je naveo da je demografija samo deklarativno definirana kao jedan od deset prioriteta Nacionalnog programa te upozorio da je "demografska revitalizacija najkompleksniji društveni proces".
Malbašić je istaknuo da je mirovinski sustav neodrživ te je pitanje mađioničarskih trikova kako osigurati punjenje mirovinskog proračuna. "Postavio bih pitanje što je najveće blago nacionalne države, jesu li to more, šume, polja…., a pravi odgovor su ljudi, djeca i obitelj, oni čine državu, a interesantno je da imamo poticaje i subvencije za poljoprivredu, hranu, strojeve, električne aute, a samo se obitelj i djeca gledaju kao proračunski trošak", rekao je.
Istaknuo je mjere Udruge roditelja s troje i više djece, rekavši da je rađanje trećeg djeteta u obitelji jamstvo opstojnosti svakog naroda, te naveo četiri demografske mjere.
"Usvajanje njemačkog modela univerzalnog doplatka za djecu, bez obzira na visinu primanja roditelja, pronatalitetni dodatak (financijska stimulacija za treće i četvrto dijete), rad na pola radnog vremena, te dostupnost dječjih vrtića, koji trebaju imati dovoljno mjesta i besplatni su", rekao je.
