'Bio je malen i gladan i umro je negdje u logoru'

Dvogodišnji Radoslav Marinković iz Kuljana kod Dobrljina jedno je od najmanje 1.200 djece koja su od kolovoza 1942. pa do siječnja 1943.

6.10.2013.
10:34
VOYO logo

Logor je pod pokroviteljstvom "Ženske loze ustaškog pokreta" i "Ustaške nadzorne službe" formiran kao "Prihvatilište za djecu izbjeglica", nakon ofenzive na Kozari, a za svu nevinu djecu koja su od gladi, bolesti i iscrpljenosti umrli u logoru u subotu je održana komemoracija na Dječjem groblju u Sisku.

Na komemoraciji je bio i Milan Marinković, Radoslavov brat, koji je pri dolasku u logor imao 11 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bili smo u zbjegu s Kozare, majka, trojica braće i sestra i uhvaćeni smo u skupini s 5.000 ljudi pri proboju. Djeca su odmah ukrcana u kamione i završili smo u Sisku. Tu su mene i još neke starije odveli za Koprivnicu gdje smo radili u selu Ždale kod dobrih ljudi, no najmlađeg brata više nisam vidio. Bio je malen i gladan i umro je negdje u logoru", kroz suze je rekao Milan kojeg je jedan domobranski oficir na prolazu kroz Ždrale uzeo k sebi i vratio ga u Dobrljin gdje se krajem rata susreo i s majkom koja je preživjela rat.

Kroz logor u Sisku, koji se nalazio na nekoliko lokacija gdje su djeca, od novorođenčadi do mlađih tinejdžera, ležala na hladnoći bez kreveta i pokrivača uz slabe obroke, evidentiran je u tih nekoliko mjeseci boravak 6.693 srpskih dječaka i djevojčica s Kozare, Banije, Korduna i iz Slavonije. Nekima su roditelji završili u Jasenovcu gdje su ubijeni, a nekim na prisilnom radu u Njemačkoj. Sisački mrtvozornik dr. David Egić službeno je zabilježio smrt 1152 djece, koja su pokopana u Sisku, a kasnija evidencija Ante Dumbovića utvrdila je smrt 1630 mališana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sisački Dječji logor ostavio je i cijeli niz svjetlijih priča jer su se u spašavanje djece uključili mnogi Siščani i Zagrepčani predvođeni Dianom Budisavljević, čime je spašeno više od tisuću djece. Kako su neka djeca prilikom odvođenja u logor bila premalena da zapamte svoja imena mnoga su nakon rata teško saznavala svoj pravi identitet, obitelji su godinama spajanje, a neka su nastavila živjeti u obiteljima koja su ih udomila.

Spomen ploče na Dječjem groblju u Sisku ove su godine obnovljene nakon dugogodišnjeg zapuštanja, a Srpsko narodno vijeće je uputilo početkom godine nadležnom konzervatorskom odjelu zahtjev da se područje tzv. Dječjeg groblja zaštiti kao memorijalno mjesto. Odluka Ministarstva kulture još se čeka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo