"S obzirom na javnu raspravu o različitim receptima u europskim zemljama, sa žaljenjem smo došli do zaključka da bi postupak mogao dovesti do različitih interpretacija te ćemo 'biorižu s mrkvom i puretinom' kroz nekoliko mjesci vratiti na tržište s receptom jednakim njemačkoj recepturi", priopćio je glasnogovornik tvrtke, a prenio The Guardian.
Naime, istraživanje je pokazalo kako je u njemačkoj inačici bilo više povrća - 38 posto (mrkve i krumpir), te 15 posto riže, dok je za hrvatsko tržište u istoj hrani bilo od povrća samo mrkva i to 24 posto, te veći udio riže 21 posto. Razlika je bila i u boji, okusu i aromi te količini repičinog ulja.
Iz HiPP-a su poručili kako je recept za njemačko tržište prilagođen prije nekoliko godina zbog zahtjeva tog tržišta, dok se u Hrvatskoj nije mijenjao zbog jednostvnog sastava.
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja je radila na istraživanjima vezanim uz jednakost proizvoda u zapadnim europskim zemljama i Hrvatskoj, i došla do spornih zaključaka kojima je pribrojila još i 54 posto veću cijenu nego u Njemečkoj, pozdravila je najnoviji potez HiPP-a.
"Ovo je velika pobjeda za mene i za hrvatske potrošače. Uspjeli smo zaštititi najranjivije, malu djecu, od plasiranja drugorazrednog proizvoda koji je manje zdrav. Tijekom cijelog ovog procesa ljudi su mi govorili da je ovo teška bitka, da se čuvam multinacionalki, ali primjer HIPP-a je pokazao da kad znaš da si u pravu i kad imaš to crno na bilo, možeš pomaknuti planine. Očekujem i od drugih proizvođača da slijede ovaj primjer", kaže Borzan.
"HIPP je tvrdio da različit recept ovisi o zemlji u kojoj se proizvod konzumira i navikama potrošača. S ovim prvim se slažem jer je očito da proizvođači pomno paze u koju zemlju što plasiraju što je pokazalo i naše istraživanje, a argument s navikama potrošača je u ovom slučaju bespredmetan jer sigurno se male bebe nisu izjasnile da hoće baš takvu kašicu koja osim razlike u povrću, ima i manje repičinog ulja koje je izvor omega-3 masnih kiselina značajnih za razvoj i zdravlje djece. Bebe su ispljunule hranu pa su oni zaključili da im treba utapati manje kvalitetan proizvod?", kaže Borzan.