Divlje odlagalište ispred dječjeg vrtića Bukovački krč, koji pohađa kći dogradonačelnice Jelene Pavičić-Vukičević, donekle je sanirano u ponedjeljak te su uklonjeni azbest i staklena vuna.
No, ono je samo jedno od 300 ilegalnih smetlišta razbacanih po Zagrebu, čija se većina nalazi na obroncima Parka prirode Medvednica ili na periferiji poslovne zone Žitnjak, piše Jutarnji list, čiji su novinari povodom Dana planeta Zemlje obišli dvadesetak zagađenih gradskih punktova.
Što se tiče smetlišta bliže centru grada, ima ih na Kažotićevom trgu na Ravnicama ili Gradišćanskoj ulici na Trešnjevci. Ulice Melinišće, Čret i Jazbina na Bukovcu postale su skladište starih hladnjaka, akumulatora, deterdženata, razbijenih televizora i računala.
Smetlište sličnih gabarita, visine metar i pol smrdi u novoj Oporovečkoj. Ondje se uglavnom mogu vidjeti stari madraci, automobilske gume, građevinski materijal i azbestni crijep, a zrakom zaudara miris paljene plastike. U ulici Vrtni putovi i Žitnjanska nalazi se odlagalište krcato motornim uljima, dijelovima automobila, kantama s kemikalijama, vrećama vapna i staklenom vunom.
Tko je kriv i kako ih iskorijeniti?
Stanari u blizini tih deponija za smeće krive Zagrebački holding i obrnuto.
"Grad je postavio dva kontejnera kako bi riješio situaciju, a kad se oni napune, ljudi bacaju otpad sa strane. Postaje neizdrživo i nesigurno za sve stanare jer netko bi tu mogao ostaviti i eksplozivne naprave", kaže Antun Karamatić, jedan od prvih susjeda bespravnog odlagališta.
Robert Kakarigi, specijalist za održivi razvoj, kaže da su za takvu situaciju odgovorni i građani i Grad, koji bi umjesto godišnjeg odvoza glomaznog smeće trebao ulagati u reciklažna dvorišta.
Hrvatska, primjerice, ima sustav zbrinjavanja elektronskog i električnog željeza, a sakupljači željeza, da bi došli do plemenitih kovina, pale žice računala i televizije te se tako stvaraju dioksini koji izazivaju rak, objašnjava Kakarigi. Smatra da postoje tri načina da se iskorijene ilegalna odlagališta: naknada za odlaganje otpada, odlasci djelatnika Čistoće na pozive građana te rigorozne kazne za one građane bacaju otpad na ilegalna odlagališta.
Zelena akcija je u svojim prostorijama u Frankopanskoj povodom Dana Zemlje organizirala predavanje za građane naslovljeno 'Zaštita prirode i bioraznolikosti u Hrvatskoj i Europskoj uniji'. U petak će biti održan i okrugli stol otvoren za javnost naslovljen 'Hoće li članstvo u EU doprinijeti kvaliteti zaštite prirode i bioraznolikosti Hrvatske'.
U svom pozivu na ta dva događaja napominju da će se udruga i ove godine baviti Zakonom o golfu, kao nastavak prošlogodišnje akcije 'Zaustavimo otimačinu naših šuma i polja!"
'Protiv smo Zakona o igralištima za golf, koji je, nažalost, još uvijek na snazi, a Vlada RH je nedavno usvojila i loš prijedlog izmjena ovog protuustavnog i štetnog zakona za bioraznolikost Hrvatske. Stoga pozivamo građanke i građane da pošalju protestno elektroničko pismo u vezi s ovim zakonom na www.zelena-akcija.hr/zakonogolfu, te zatraže ukidanje ovog zakona.'
Prethodni članci:
arti-201002180560006 arti-201002250510006