Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je u ponedjeljak kako nema razloga za poskupljenje studentske participacije na zagrebačkom Sveučilištu jer "ako se pogledaju isplate prema njemu vezane za ovu akademsku godinu, u odnosu na prošlu, već sada je isplaćeno 18 milijuna kuna više nego lani".
"U tom kontekstu ne vidim nikakvo opravdanje da se studentske participacije povećaju", rekla je Divjak komentirajući prijedlog Odbora za proračun Sveučilišta u Zagrebu o povećanju participacija u školarinama, o čemu bi sutra trebao raspravljati Senat Sveučilišta.
Podsjetila je kako je lani u rujnu Vlada donijela odluku o programskom financiranju sveučilišta i općenito visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj kojom su bitno povećana sredstva za financiranje i sveučilišta. Između ostaloga, za financiranje Sveučilišta u Zagrebu, temeljem te odluke i rezultata trebalo bi se financiranje povećati za 27 milijuna kuna što bi značilo da je to 15 posto više od sadašnjeg financiranja, ali je naglasak na temelju rezultata. "Sva su sveučilišta, osim zagrebačkog, u poodmakloj fazi pregovora za programske ugovore. Nažalost, zagrebačko sveučilište za sada ne sudjeluje u tim pregovorima i izbjegava pregovore vezati uz rezultate, a oni su nam važni pogotovo ako pogledamo relevantnost studija, zapošljivost studenata, upisne kvote, rangiranje sveučilišta na međunarodnim listama ili broj objavljenih znanstvenih publikacija na samom sveučilištu", rekla je Divjak u u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Navela je kako Ministarstvo izravno subvencionira sve studente prve godine preddiplomskog i diplomskog studija i sve one koji imaju više od 55 ECTS-a, što je više od polovice studenata, i oni ne trebaju ništa plaćati i participirati u troškovima. "Svi oni koji to trebaju takvom odlukom kakva je u nacrtu za Senat sveučilišta povećali bi se troškovi i cijena ECTS-a što bi negativno utjecalo na studentski standard i za to ne vidimo razloga u kontekstu iznesenih brojaka i podataka", upozorila je resorna inistrica.
Senat treba raspravljati, trebaju biti podastrijeti svi podaci
"Senat treba o tome raspravljati i trebaju biti podastrijeti svi podaci i analize koji bi mogli opravdati, iako u to ne vjerujem, takvo podizanje participacije studenta", istaknula je Divjak.
U Senatu, podsjetila je, od 70-ak članova 12 je predstavnika studenata i oni imaju suspenzije na pitanja studentskog standarda, a to je na dnevnom redu. "Ne smije se rastrošnost rektorata, kao što vidimo iz napisa u medijima i materijalima za Senat, prebaciti na leđa studenata. To sigurno nije opravdano i jednako tako sigurna sam pisci Ustava nisu imali takvo ponašanje, nenamjensko trošenje sredstava, na umu kada su definirali autonomiju sveučilišta", istaknula je ministrica.
U ovom je trenutku zagrebačkom je sveučilištu isplaćeno 18 milijuna kuna više nego godinu prije, naglasila je ministrica.
Osvrnula se i na troškove rektorata Sveučilišta. "U usporedbi s troškovima Ministarstva kojem je oko 300-tinjak zaposlenih, to je nešto više zaposlenih nego u rektoratu, no troškovi uredskog materijala na godišnjoj razini su 340.000 kuna, promidžba oko 300.000 kuna i reprezentacija oko 200.000 kuna", navodila je.
Ministarstvo troši manje od Rektorata, a pokriva 90.000 zaposlenika
Rekla je i kako joj je, s pozicije nekoga tko je radio kao prorektorica od 2010. do 2014., teško razumjeti troškove putovanja u Rektoratu koji iznosi više od dva milijuna kuna. "Ministarstvo bitno manje troši po tim stavkama troši bitno manje od Rektorata, a Ministarstvo pokriva 90.000 zaposlenih u sustavu znanosti i obrazovanja. To je teško objasniti, ali uvjerena sam da se u takvim situacijama Senatu trebaju podnijeti detaljni troškovi i analize jesu li doista opravdani", ustvrdila je ministrica.
Stručni posjeti Jasenovcu i Vukovaru
Na novinarsku opasku kako su joj neki zamjerili što nije bila konkretnija u osudi ustaških zločina u Jasenovcu, ministrica je uzvratila kako je bila konkretna no da se "za potrebe naslova i izvještavanja uzme samo jedan dio".
"Ja sam rekla sve totalitarne, ali s obzirom da smo sada u Jasenovcu posebno treba osuditi i osuđujem ustaški režim i u tom smislu imamo konkretne korake što se tiče obrazovnog sustava", poručila je Divjak.
Dodala je da je kurikulum povijesti konačno usuglašen
te puno bolje i jače pozicionira Drugi svjetski rat
i osudu ustaškog režima, a posebno mjesto
zauzima učenje o koncentracijskim logorima, posebno logorima
smrti kojima pripada Jasenovac.
"Planirali smo da za sve učenike osmih razreda školama ponudimo
da i okviru školskog kurikuluma mogu organizirati stručne posjete
Jasenovcu i Vukovaru i upoznaju se s tom tematikom s naglaskom za
žrtve. Za to će se osigurati proračunska sredstva iduće školske
godine", najavila je ministrica Divjak.