Smeće najviše razvrstavaju Međimurci. Svoju građansku dužnost ozbiljno su shvatili i pravu stvar na pravo mjesto stavljaju već više od 10 godina. Tipičnih izgovora poput onih da nema dovoljno vrećica ili da što ćemo razvrstavati kad sve završi u istom kamionu ovdje nema.
Najviše se razvrstava u Prelogu sa 67 posto razvrstanog otpada. Drugo mjesto drži općina Belica sa 66,16, a treće Strahoninec sa 61,5 posto.
Na listi top 20 najuspješnijih u odvajanju komunalnog otpada je 11 općina i gradova iz Međimurja. Ekološki je osviještena i Koprivnica s 50 posto razvrstanog otpada. Blizu nje je i Čakovec, a savjesni su i Varaždinci s 40 posto koji kažu da razvrstavanje uopće nije teško.
"Nije mi teško papir baciti u papir. Zapravo me malo doma mrze jer hodam za ukućanima i vičem da bace papir od bombona u papir".
"Na početku je bilo teško, ali sve to sad ide automatizmom i suprug u većini slučajeva nosi smeće pa onda uopće nije teško", kazala je jedna Varaždinka.
"Mislim da kad jednom pohvataš, nije teško. Važno je podići svijest, važno je da kući jedni druge podsjećamo što ide u koju kantu".
Dalmatincima se baš i ne da odvajati otpad. Sramotni su rezultati za Split. Gotovo svi smeće trpaju u isti koš i baš ih boli briga. Imaju manje od četiri posto razvrstanog otpada.
"Nemamo tu kulturu razvrstavanja otpad. Tek kad se Splićane klepne po džepu, onda će početi razvrstavati, do tad od toga nema ništa", kazala je Ivana iz Splita.
"Stanje u Splitu je jako loše jer ne postoje reciklažna dvorišta ni otoci tako da građani nemaju gdje razvrstavati svoj otpad".
"Kad se mi potrudimo, kamion dođe i sve pokupi i to je poslalo poruku ljudima da nema smisla razvrstavati", smatra Nino iz Splita.
Za jednu metropolu, sramotni su i zagrebački rezultati sa 17 posto razvrstanog otpada. Preliminarni podaci Ministarstva zaštite okoliša za 2019. godinu pokazuju da se gradovi imaju pravo žaliti što Zagreb vjerojatno i hoće jer zagrebački gradonačelnik već godinama tvrdi da Zagreb reciklira više od 30 posto.
Zagreb je još uvijek jako daleko od Ljubljane koja je prvak u razvrstavanju sa 75 posto, Beča sa 70 i Milana sa 65. Brojni građani krive čistoću, a rijetki su savjesni kao gospodin Branko i gospođa Đurđa.
"Najviše nas buni razvrstavanje biootpada. One vrećice su loše", požalio se Branko.
"Nije komplicirano. Imamo tri koša, a u svaki ide nešto drugo. Sve smo svladali", rekla je Đurđa.
"Nisam još na čisto je li ručak biootpad", nesiguran je Ivica iz Zagreba.
Možda je nekad zbunjujuće, ali problem je što se brojni građani ni ne trude naučiti. Zato je RTL Direkt posjetio malu školu o smeću u improviziranoj kuhinju u dvorištu Zelene akcije.
"Česte su nedoumice oko tetrapaka. On u Zagrebu ide u žute vrećice, u plastiku. Tu ide i čep od tetrapaka, a tu ide i limenka. Vlažne maramice, koje su često upotrebljavane, također idu u plastiku", pojasnio je Marko Košak iz Zelene akcije.
Ljuske od jaja i kora od voća i povrća čest su problem.
"Ljuske od jaja definitivno idu u biootpad. Ono što je važno spomenuti jest da u vreće za biootpad ne smije ići kuhana hrana, mlijeko i sir. Oni idu u miješani otpad. Rajčice i krastavci mogu ići u biootpad, ali kora citrusa limuna i naranče ne ide u biootpad jer usporava taj proces.
Što ide u žutu, a što u smeđu vrećicu ne zna ni premijer, ni Davor Bernardić. Direktov test u Saboru rijetki su prošli i zapravo su se osramotili. No, sad će u Saboru biti stručnjak za smeće pa ih možda on nauči i natjera zastupnike da se o smeću raspravlja.
"Podaci za Split i za sve ostale gardove su poražavajući i daleko smo od ciljeva koje smo potpisali kada smo pristupili EU", kazao je saborski zastupnik iz Možemo! Tomislav Tomašević.
Dokle god Hrvati budu stavljali otpad na isto mjesto, nećemo tako skoro u isti koš sa zelenom Ljubljanom i Bečom.
