Nebrojeno puta od početka krize mogli smo čuti i od premijera Andreja Plenkovića i od ministra financija Zdravka Marića kako je uz očuvanje radnih mjesta najvažnije sačuvati likvidnost, poglavito u svjetlu činjenice da najveći udio u BDP-u u Hrvatskoj čini osobna potrošnja.

Kada Hrvati ne troše, onda je i likvidnost teže zadržati. Direktor trgovačkog lanca Dragan Munjiza za RTL je komentirao je li pad potrošnje alarm za uzbunu.

"Pad potrošnje povezan je s padom društvenog bruto proizvoda tako da smo mogli očekivati ako je najava makroekonomista da će pad otprilike biti 11 posto, da će potrošnja past devet, deset, a u lošijem scenariju i do 12 psto. To nije ništa neočekivano. Dio dolazi od straha ljudi i vidi se da se dosta uštedilo", rekao je Munjiza.

No pitanje je tko zapravo štedi: oni koji imaju viška novca ili oni koji ga ne žele iz opreza trošiti?

"Nažalost ima dio ljudi koji ne radi, koji su u velikoj krizi, a ja bi rekao da najveći dio ljudi u biti štedi. Ono što bi inače uplatili za ljetovanje i zimovanje, odlučili su malo pričekati. Ono što je dobro je da se ipak nešto uštedilo jer kad prođe najgori dio krize, može se očekivati da će se BDP i potrošnja kretati jačim tempom", izjavio je Munjiza.

Ali najgori dio krize nije prošao i pitanje je kada će joj doći kraj. Uz to, bliži se i vrijeme blagdana koji je prodajnim lancima zapravo najbolji dio godine u vidu zarade.

"Maloprodajni lanci se pripremaju kao da se ništa ne događa. Moramo kupce, kao i druge djelatnosti, uslužiti najbolje što možem, ali očekujem da će blagdanska potrošnja biti i do 30 posto niža, posebice u shopping centrima te u turističkim mjestima", rekao je Munjiza.

Puno nade ne daje ni potrošnja putem interneta.

"Teško. Internetska potrošnja može jako puno narasti i raste tempom do 100 posto. Ljudima može pomoći da se osjećaju sigurnije kada kupuju, ali ona još dugo vremena ne može zamijeniti fizičku kupnju", izjavio je Munjiza