Munjevitom brzinom širi se posebna vrsta influence Europom. Najviše se pojavljuje među ljudima kojih je najviše na jednom mjestu, u tvornicama, među radnicima i vojništvom. Ne pišu tako današnje novine, nego Jutarnji iz 1918. godine, o španjolskoj gripi.

Prolistali smo danas novine stare 102 godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, i pronašli da Jutarnji Obzor i Novosti pišu slično kao danas. Prati se broj oboljelih u drugim zemljama, opisuju simptomi. U članku koji o pojavi gripe u Zagrebu piše da je liječnik ustanovio bolest kod 27 vojnika i onda sam legao pod temperaturom od 40 stupnjeva.

Oboli se nenadano, prvo boli grlo, a kao kod korone - piše da oboljevaju ljudi koji su puno zajedno i da epidemiju širi nepovoljno vrijeme. U Švicarskoj su, kao danas, tada zabranili posjećivanje kinematografa i koncerata kako se bolest ne bi širila. I tada se u početku predviđalo da će to biti manja prehlada, i mjere su bile slične, zatvarale su se škole i dezinficirale telefonske govornice.

Za nenošenje maske u Americi se plaćalo 100 dolara kazne. A posebno je zanimljiv članak u kojem stanoviti profesor Beilbogen piše da se Europa ne može dobro očuvati protiv provala epidemije - profesor upozorava da će to poseban problem biti jedan dan kada nastupi stanovita plućna pošast.

I evo nas sto godina kasnije, pošast je tu. Od španjolske gripe umrlo je 50 milijuna ljudi. Nije dobra vijest što je i tada drugi val epidemije bio smrtnonosniji od drugog.