''Virus se ne prenosi ni na jedan drugi način osim aerosolom ili
direktnim kontaktom. Ako smo udaljeni, nema prijenosa virusa'',
objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Drugim riječima, virus se prenosi samo direktno bliskim kontaktom
- kapljičnim putem.
Iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović -
Batut" poručuju da virus nije isti kao prije nekoliko
mjeseci, naime, kako kaže Darija Kisić
Tepavčević: ''To definitivno po svojim karakteristikama
i kliničkoj manifestaciji više nije onaj virus koji smo bilježili
u ožujku i u travnju. Sad su to mnogo blaže forme
bolesti''.
Je li virus doista drugačiji, priupitali smo znanstvenika
Gordana Lauca, a on nam je rekao: ''Mislim
da je najvažnija stvar koju smo naučili od ožujka do
danas to da virus nije smrtonosan koliko smo se bojali tako
da se ne može dogoditi najcrniji scenarij od desetina i desetina
tisuća mrtvih i razlozi za paniku su bitno manji nego što su bili
prije''.
Lauc kaže da se sekvenca virusa nije bitno mijenjala, već se on
ne ponaša jednako zimi i ljeti, odnosno naše tijelo se u toplijim
danim bolje brani: ''U ovom trenutku to nitko sa sigurnošću ne
može tvrditi, ono što ja osobno vjerujem jest da se ovdje
radi o prirodnoj barijeri koja nas štiti. Znači virus može doći u
naš nos, može se razmnožiti u nosu, ali ne otići do pluća i
uzrokovati bolest''.
Pa nam tako ovi topli dani idu u korist, a iako su na početku
pandemije u Hrvatskoj bile kontradiktorne izjave o tome koliko su
učinkovite maske sada se pokazalo da je nošenje maski u
zatvorenim prostorima ključna mjera.
Ali nije to jedina stvar koju smo naučili, naime, brojne analize
diljem svijeta već mjesecima pokušavaju otkriti koliki je zapravo
broj umrlih. Analiza koju je proveo Večernji list, otkrila je
neke zanimljive podatke. Kada se usporedi prosjek broja umrlih u
travnju unazad pet godina s brojem umrlih od ove sezone, ispada
da brojimo 415 smrtnih slučajeva više u travnju. Službeni broj
umrlih od COVIDA je za travanj 63, ali što je onda s
ostalima?
''Moguće je da je to povezano s COVIDOM-19, ali činjenica jest da
mi od početka malo testiramo, a ako manje testiramo, bit će
i manje utvrđenih smrtnih slučajeva. A moguće je da su i
zdravstveni kapaciteti bili okupirani COVID-om-19, da druge
bolesti nisu tretirane kako bi trebale. Ispada da bi ovaj
višak smrti ipak u većini slučajeva ipak bio povezan s
COVIDO-m-19, sa slučajevima koji nisu testirani i to je veliki
problem u europskim zemljama, različito se evidentiraju smrti'',
upozorava novinar Večernjeg lista Marinko
Jurasić.
To se vidi i na analizi 10 europskih zemalja gdje je jasno
da se razlika između službenih smrti od COVIDA 19 i ekscesnih
smrti penje do čak 67.000.
''Sve polazi od toga da epidemiolozima nije važno utvrditi svaku
zarazu, nego im je važnije izolirati svaki sumnjivi slučaj i iz
toga proizlaze i razlike u smrtnosti'', ističe Jurasić.
A kako će mjeseci prolaziti, tako će i znanost biti
pamenija, a na građankama i građanima je da budu pametniji.
