Četveročlana obitelj sa zagrebačke Trešnjevke, koja želi ostati anonimna, krajem 90-ih godina kupila je svoj prvi, i jedini, stan za život. Investitor im je uredno predočio lokacijsku i građevinsku dozvolu, dobili su elaborat o etažiranju, vlasnički list, u banci podigli kredit, stan kupili i u njega uselili. Petnaest godina poslije u saborsku proceduru kreće novi Zakon o postupanju s nelegalno izgrađenim zgradama, zbog kojeg će ova obitelj s Trešnjevke, kao i stotine, tisuće drugih obitelji u gradovima, ubuduće biti vlasnici – nelegalnih stanova.
U ovom, ali i mnogobrojnim drugim slučajevima, investitor je nakon dobivene građevinske dozvole sagradio više stanova od predviđenog, no dobio je 'uredan' elaborat o etažiranju i sve je dalje išlo glatko i tada uobičajeno. Takvi stanovi sada će moći biti legalizirani samo ukoliko inženjeri i arhitekti, koji potpisuju rješenje o izvedenom stanju, kažu da je zgrada sigurna za uporabu i da joj je, između ostalog, omogućen pristup vatrogasnom vozilu. U slučaju obitelji s Trešnjevke, vozilo kroz za to predviđen prolaz ne može proći jer je zbog preinaka na zgradi taj prolaz sužen, pa ni ovlašteni arhitekti njihovo rješenje o izvedenom stanju neće potpisati. Ti će ljudi postati vlasnici stanova koje više neće moći prodavati jer se novi kupci neće moći uknjižiti, niti će te stanove, kao novi vlasnici, moći naslijediti njihova djeca.
Prema riječima pomoćnice ministra za graditeljstvo Ane Mrak Taritaš, legalizacija će biti omogućena i zgradama u kojima je primjerice umjesto pet stanova iz građevinske dozvole napravljeno njih petnaest, no samo ako struka, dakle arhitekti, građevinari i drugi, potvrdi da je zgrada izgrađena sukladno propisima važećim u vrijeme gradnje. Ako nije, neće se moći legalizirati, neće biti ni srušena, ali njome se neće moći niti trgovati. Kupac je, zaključuje pomoćnica, trebao znati da je investitor primjerice umjesto stana od sto kvadrata iz građevinske dozvole napravio dva manja od pedesetak.
Mogli bi prestati plaćati kredite
''Nećemo ih rušiti – takve zgrade su u prostoru već 10, 20 godina i bit će tamo i dalje, no imat će zabilježbu koja će govoriti da nisu legalne kako bi potencijalni kupac to znao'', poručuje pomoćnica ministra. Na upit nisu li kupci prije 20 ili 15 godina zapravo prevareni jer su dobivali 'uredne' elaborate o etažiranju na temelju kojih su im banke davale kredite, a oni se knjižili kao vlasnici i državi zatim plaćali porez, Mrak Taritaš odgovara da za to nije kriva država.
U konačnici, 15 godina poslije, promet nekretninama opet bi mogao biti zaustavljen, što će biti udarac za gospodarstvo, vlasnici stanova ostat će zarobljenici svojih nekretnina, koje neće moći prodati, niti će ih njihova djeca moći naslijediti, na gubitku će biti i banke jer su vlasnice mnogobrojnih takvih stanova. Nije nemoguće niti to da vlasnici takvih stanova kredite prestanu plaćati, piše Novi list.
Novim zakonom o legalizaciji rok za predaju zahtjeva za legalizacijom produljuje se do 30. lipnja iduće godine. Međutim, već ove jeseni Ministarstvo kreće s rušenjem svih objekata građenih nakon 21. lipnja 2011. godine. U prvoj 'rundi' sigurno će biti srušeno desetak 'reprezentativnih', velikih građevina u cijeloj Hrvatskoj.
