Briga za djecu tijekom pandemije te zabrinutost da će manjak socijalizacije utjecati loše na njih postali su vrlo česti posljednjih godinu dana. No, što je s brigom za djecu koja godinama sjede sama u razredu u opustjelim školama i nemaju se s kim družiti?
Prema pisanju Večernjeg lista, u razdoblju od sedam godina, Hrvatska je izgubila 51.000 učenika. Jedva 10 učenika ima čak 405 područnih škola ili više od trećine svih područnih škola (36 posto) i četiri matične škole. Zabrinjavajuće činjenično stanje pokazali su podaci koji se dobiju iz pretraživanja Školskog e-Rudnika.
U ličkim i slavonskim školama učenici nemaju vršnjake
Preko četvrtine matičnih i područnih škola u Hrvatskoj ili njih 631 ima tek od 11 do 50 učenika. Prema pisanju Večernjeg lista, najmanje su stotine i stotine djece u školama bez vršnjaka pa pohađaju kombinirane razrede. Takvih razreda je daleko više pa djeca nemaju ni priliku za dublje socijalne kontakte zbog nepremostive razlike u godinama u toj dobi - ili su djeca od njih par godina starija ili pak mlađa.
10.10.2019., Sibenik - Strajk u osnovnim i srednjim skolama na podrucju Sibensko-kninske zupanije. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Među više od 405 područnih škola s jedva 10 učenika, više od 170 ima samo do pet učenika. Inače, prosječni razredni odjel sada ima 17,2 učenika, a u prvim razredima osnovnih škola je prosječno tek 12,8 učenika. Zagreb i okolica te gradovi i mjesta na obali, što spada u razvijenu Hrvatsku, još uvijek ne moraju strepiti zbog ugroženih radnih mjesta. No, opustošenoj Slavoniji, Lici i u zaleđu Dalmacije gori pod petama. Četvrtinu učenika su u sedam godina izgubile Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija. Više od petine izgubile su Virovitičko-podravska, Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka županija.
Gotovo petinu učenika izgubila je Osječko-baranjska županija te je apsolutno ostala bez najviše učenika - njih čak 7.014. No, zanimljiv je podatak da škole na otocima nisu gubile učenike od 2013., nego bilježe i mali porast.
Demograf: 'Nevjerojatno je da se resorni ministar nijednom nije osvrnuo na problem'
"Uz nevjerojatan prirodni pad stanovništva najnegativniji demografski pokazatelj je gubitak 51 tisuću učenika u sedam godina. Njihov nestanak iz škola pokazuje i svu širinu iseljavanja jer učenici koji su otišli s obiteljima čine četvrtinu iseljenih. Još gore od toga što su neke slavonske županije izgubile četvrtinu učenika jest to što gubitak učenika na nekim područjima poput Banovine i Obrovca iznosi i do 40%. Strašno je da više od 400 škola ima manje od 10 učenika i nevjerojatno je da se resorni ministar nije nijednom osvrnuo na taj problem. Nije nama problem online nastava, nego je najveći problem toliki gubitak učenika koji će nužno dovesti i do viška radne snage u obrazovnom sustavu", rekao je Večernjem listu demograf Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i iseljeništvo na Hrvatskim studijima.
21.11.2016, Karlovac - Ministrica demografije Nada Murganic i vodeci Hrvatski demograf Stjepan Sterc u Gradskoj knjiznici odrzali predavanje o demografskoj buducnosti Hrvatske. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
"Razlozi pada broja učenika uglavnom se vežu uz smanjen broj rođene djece, koji je u odnosu na devedesete pao za više od 15 tisuća djece godišnje, te uz iseljavanje i napuštanje pojedinih sredina. U osnovi oba trenda leže isti razlozi – nepovoljno ekonomsko okruženje, osjećaj besperspektivnosti i nemogućnost stvaranja kvalitetnih životnih uvjeta. Sredine niskog indeksa razvijenosti suočavaju se s ogromnim padom broja učenika te se pitanje rada škola u nerazvijenim sredinama nametnulo kao nacionalno strateško pitanje opstanka života u njima. Obrazovna politika treba čim prije formirati specijalizirani tim stručnjaka koji će sagledati rad škola u nerazvijenim sredinama te ponuditi rješenja. Nužan je jasan stav da se u nerazvijenim sredinama neće zatvarati škole jer su jamac opstanka života u tim sredinama, već da će se osmisliti funkcionirajući modeli primjereni za te sredine i škole", rekao je Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala s Instituta Ivo Pilar.
"Hrvatska s gubitkom stanovništva ide nizbrdo što vuče za sobom ekonomske posljedice, kolaps zdravstvenog, radnog sustava i pad mirovina. Gubitak učenika i zatvaranje škola najveći je simbol demografskog raspada zemlje. Prijatelj koji radi u školi u zaleđu Dalmacije kaže mi da nikad nisu imali manje djece i da će morati ići na kombinirane razrede. Za razliku od razvijenih zemalja koje imaju podjednaku kvalitetu života u gradovima i ruralnim prostorima i svu potrebnu infrastrukturu i normalno im je da žive u mjestima izvan gradova, nama je ruralno sve što je od grada dalje od 10 kilometara. Dok druge zemlje govore o ekonomskom rastu nakon pandemije, volio bih vjerovati da i nas čeka taj scenarij, a ne onaj na koji nas je, nažalost, povijest naučila", rekao je za Večernji list Marin Strmota, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
