O tome kako nakon razornog potresa obnoviti Baniju, kako zaustaviti iseljavanje sa stradalog područja, kakvu demografsku, socijalnu, poreznu, razvojnu politiku treba pripremiti na državnoj, a kakvu na lokalnoj razini, govorili su u emisiji HRT-a "U mreži Prvog" voditelj Studija demografije i hrvatskog iseljeništva na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc, načelnica općine Majur Klementina Karanović te Ana Opačić sa Studija socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Šterc je rekao da je demografska slika Banije tužna te da su ovaj prostor zahvatile depopulacija i prirodne katastrofe. "Teško je očekivati da se bez ozbiljnije intervencije države išta promijeni. Gubitak stanovništva u ovom prostoru je na razini 20-25 posto unutar 10 godina i ovaj prostor je, što se tiče prirodnog pada stanovništva u samom vrhu Hrvatske", rekao je.
Istaknuo je da se ništa nije radilo po tom pitanju te da se mirno gleda nestanak jednog važnog prostora za Hrvatsku. Naglasio je kako je koncept doseljavanja mladog, radno sposobnog stanovništva u Banovinu temelj revitalizacije prostora, što se ne može dogoditi samo po sebi, već mora biti posljedica čitavog niza poticajnih modela usmjerenih na taj prostor od posebne državne skrbi, s drugačijim poreznim i drugim pravilima.
Kuće bez krovova
Načelnica općine Majur je rekla da tamo nema kuće kojoj je ostao krov, koja ima dimnjak te svakim danom i novim potresom kuće sve više stradaju. "Mi imamo 800 stanovnika, a preko 900 objekata prijavljenih u sustav stradalih. Imamo preko 50 crvenih oznaka, 30 obitelji koje su smještene izvan svojih kuća koje nisu sigurne za život", istaknula je.
Rekla je da je Općina Majur primjer male zajednice koja se uspjela organizirati, ali je istaknula kako se mora zahvaliti svim dobrim ljudima te je riječ koju je najviše izgovorila zadnjih 20 dana bila -"Hrvala!'.
