Ima nas danas osam milijardi. Znali smo da će biti rođena danas, ali nismo znali tko će ona biti. Određeno je da u povijest kao 8 milijardita uđe beba iz Filipina.
Na svijet je stigla malo poslije 9 sati u bolnici u Tondu, a zove se Vinice Mabansag.
Kako smo došli do 8 milijardi?
U početku vrlo sporo. Prije 222 godine zabilježena je milijarda stanovnika na zemlji. Tih je godina završena izgradnja Bijele kuće, a bile su to i godine kada je Napoleon pobjednički ušao u Beč.
Čak 130 godina trebalo je da Svijet dođe do dvije milijarde stanovnika. Bilo je to vrijeme Velike depresije, a kako smo sada svi u Svjetskom prvenstvu - 1930. održano je prvo u Urugvaju, koji je ujedno postao i prvak.
Tada nam je trebalo samo 30 godina da stignemo i do 3 milijarde. Bilo je to u doba vrhunca Hladnog rata.
Upola manje od toga trebalo je do 4 milijarde. 1974., godine slične ovoj po rastu cijene energenata i galopirajućoj inflaciji. Danas, 4 milijarde stanovnika kasnije, povijest se ponavlja. U međuvremenu 5. milijarditi stanovnik rođen je u Zagrebu 1987., baš kada je bila Univerzijada.
Nakon toga trebalo je 11 godina da svijet dođe do 6 milijardi stanovnika 1999. e godine kad je predstavljen euro koji upravo uvodimo.
U 21. stoljeću stigli smo do 7 milijardi stanovnika na Zemlji, a baš na današnji dan rođen je 8 milijarditi stanovnik.
Procjena je da bi 9 milijarditi stanovnik Zemlje mogao biti rođen za 15 godina, a 10 milijarditi 2058. godine.
Može li naš planet to izdržati?
Hrvata je sve manje, ali broj Zemljana rapidno raste, no demograf Stjepan Šterc kaže da, prema procjenama UN-a, naša planeta može imati maksimalno 11 milijardi ljudi. "Limit od 11 milijardi je realan", smatra demograf.
"Imamo na stotine milijuna gladnih tako da je to naša realnost. To je razlika između razvijenog i nerazvijenog svijeta. U demografskom smislu rast stanovništva imaju upravo nerazvijene zemlje, posebno Afrika. Predviđa se da će Afrika doći do kraja stoljeća do 4,3 milijarde stanovnika, sa sadašnjih 1,4 te da će s Azijom činiti oko 80-90 posto stanovništva", objašnjava demograf i dodaje da je teško vjerovati da će se stanovništvo tamo zadržavati stoga će doći do velikih migracija prema razvijenim zemljama.
"Proces migracije je počeo i 2015. godine je pokazao svu silinu i intenzitet. Pokazao je kako može poremetiti uređenost države. Stanovništvo kreće prema boljem životu", tvrdi Šterc.
Izumire i Hrvatska?
"Proces supstitucije stanovništva u Hrvatskoj je počeo prije otprilike tri godine. Pokazatelj je da je otprilike toliko koliko se iselilo iz stanovnika u Hrvatskoj toliko ih se uselilo", ističe demograf.
"U povijesti nikada ni jedna zemlja nije rješavala prenaseljenost druge zemlje. Uvijek je to završavalo s velikim napetostima i ratovima, što Hrvatsku očekuje", dodaje Šterc.
