Na internet stranicama portala Net.hr 5. srpnja 2018. objavljen je članak pod nazivom DRŽAVA DALA MILIJUNE TVRTKI KOJA TERORIZIRA RADNIKE: ‘Žene se ne usude otići zamijeniti uložak, a radnici završavaju na psihijatriji’.
Navedeni članak popraćen je sa fotografijom poslovnih prostora društva BOXMARK LEATHER d.o.o. Trnovec. U navedenom članku se uvjeti rada u Boxmarku oslikavaju na aferaški način i izrazito negativno, stvarajući lažni utisak da rad u Boxmarku podrazumijeva kršenje radničkih prava, izvršavanje nemogućih zadataka, trpljenje uvreda nadređenih, narušavanje zdravlja, pri čemu radnici tobože u Boxmarku ne bi mogli jesti niti piti, imaju ograničen pristup toaletu i zarađuju hrvatski minimalac.
Takav lažni utisak postignut je obiljem potpuno pogrešnih ili u najboljem slučaju nepotpunih informacija i teza, kao i selektivnim izjavama zanemarivo male skupine bivših radnika Boxmarka i jedne liječnice koja objektivno ne može imati pojam o zdravlju radnika Boxmarka u cjelini.
Ukratko, taj članak proizvodi lažni utisak da nitko ne želi raditi u Boxmarku, da rad u Boxmarku podrazumijeva kršenje radničkih prava, izvršavanje nemogućih zadataka, trpljenje uvreda nadređenih, narušavanje zdravlja, pri čemu radnici tobože u Boxmarku ne bi mogli jesti niti piti, imaju ograničen pristup toaletu.Sve su to neistine.
Nije istina da nitko ne želi raditi u Boxmarku, u Boxmarku u ovom trenutku radi 3.107 ljudi. Boxmark je doista opetovano javno komunicirao da mu nedostaje radne snage, međutim ne bilo kojih radnika već stručnih kadrova, prije svega šivača i krojača. Radi se o zanimanjima koja su deficitarna u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, što je objektivan podatak koji se lako može provjeriti jednostavnim uvidom u javno dostupne podatke. Boxmark traži strane radnike upravo za ova deficitarna zanimanja, a ne da bi zamijenio hrvatske radnike strancima. Strani radnici koje trenutno zapošljava čine samo 1,16 posto svih Boxmarkovih zaposlenika u Hrvatskoj.
Postojanje normi je uobičajeno u industrijskoj proizvodnji. Za vrstu poslova koji se spominju u članku norma se ne odnosi na čitave komade kože kao što se insinuira, već kožne krojne dijelove manjeg formata (veličine A4 papira). Ovako postavljene norme nisu ni po čemu neuobičajene. U Boxmarku zadani postotak norme (na normiranim radnim mjestima) prosječno ostvaruje 92,52 posto radnika, od tog broja 48.38 radnika ostvari rezultat veći od norme, za što dobivaju dodatne bonuse, a prosječno 39,23 posto svih radnika ostvaruje dodatne bonuse s osnova izvrsnosti. To znači da barem pet puta više radnika premašuju ovako postavljene norme i izjednačavanjem primanja svih radnika Boxmark bi zapravo profitirao, ali to ne bi bilo produktivno niti pravedno prema većini radnika.
U članku se pretendira izjave ukupno četiri (mahom bivša) radnika Boxmarka, u kojma oni izražavaju svoje subjektivne i neprovjerljive stavove o radu u Boxmarku, predstaviti kao potpuno i konačno sjedočanstvo o uvjetima rada kako ih doživljavaju svi radnici. Ovakve izjave ne mogu predstavljati potpunu niti objektivnu informaciju, uzevši u obzir da je u Boxmarku od početka njegovog rada radio 10.791 radnik.Dakle, u članku je zastupljeno subjektivno stajalište 0,037 posto ukupnog broja sadašnjih i bivših radnika, pa se iz tih izjava ne može izvlačiti tako široke zaključke kakvi se iznose u reportaži-
Prema podacima kojima raspolaže Boxmark, gospođa Nikica Božović je liječila 40 Boxmarkovih radnika, dakle 0,37 posto ukupnog broja radnika koji su radili u Boxmarku od njegovog osnivanja. To znači da izjave navedene gospođe, koje su predstavljene na način da se tobože odnose na brojne pacijente radnike Boxmarka, baš nikako ne mogu biti uzete za ozbiljno.
U 18 godina poslovanja Boxmarka utvrđena su samo dva slučaja profesionalne bolesni, što je na razini daleko ispod bilo kakve statističke greške (0,019 psoto svih radnika koji su radili u Boxmarku). To jasno pokazuje da rad u Boxmarku ne uzrokuje profesionalne bolesti. Nitko u Boxmarku nije dobio otkaz zbog bolovanja.
Boxmark ima vrlo strogi kodeks ponašanja i interne procedure koje omogućavaju svim radnicima podnošenje pritužbi na postupanje nadređenih osoba. Međutim, osobe čije izjave su prenesene u članku, o navodnim vrijeđanjima od strane nadređenih osoba, nikada nisu uputile formalnu pritužbu unutar Boxmarka, što Boxmark dovodi u situaciju da preko medija prvi put doznaje za takve tvrdnje, bez jasnog navođenja konkretnih okolnosti, a to značajno umanjuje njihovu vjerodostojnost.
U članku se našla i teza da radnici Boxmarka na radnom mjestu ne mogu imati vodu, insinuira se i da ne mogu jesti u Boxmarku, te da ne smiju ići na WC. To naravno nije istina, naravno da radnici redovito sa sobom imaju vodu ili sok koje drže na za to predviđenim mjestima, a društvo ima predviđene prostore za obroke radika. Teze o zabranama odlaska na WC su ispod svake razine, pa je teško uopće obrazlagati njihovu neistinost.
Kvalifikacije radnika Boxmarka kao ponižavanih i bolesnih predstavlja tešku uvredu i za Boxmark i za njegove radnike, i Boxmark ju odlučno odbacuje.
Zaključno se napominje kako je izvor svih ovih neistinitih navoda reportaža iz emisije Nove TV pod nazivom 'Provjereno' od 5. srpnja 2018. godine. Boxmark je Novoj TV povodom te reportaže podnio zahtjev za objavom opširnog ispravka pogrešnih informacija iznesenih u toj reportaži, i očekuje skoro objavljivanje tog ispravka.
