Predsjednik republike Zoran Milanović ne može biti kandidat na izborima i ne može biti potencijalni kandidat u izbornom procesu, odlučio je u ponedjeljak Ustavni sud. Ustavni sud objavio je, naime, upozorenje kojim poziva predsjednika Milanovića da nastavi obnašati svoje predsjedničke dužnosti te da bude mandatar za sastav Vlade, naglasivši da Milanović od prošlog petka krši Ustav jer kao nestranačka osoba nema pravo propagirati političke osobe i sudjelovati u kampanji.
Da bi Milanović bio opozvan, Sabor to mora predložiti Ustavnom sudu dvotrećinskom većinom, a Ustavni sud dvotrećinskom većinom tu odluku mora donijeti. Međutim, sud se nada da do takvih opcija neće trebati doći i da ih neće morati razmatrati jer da će se "predsjednik republike i SDP pridržavati Ustava". Ustavni sud nije htio davati preporuke Milanoviću i SDP-u što treba učiniti jer smatraju da je upozorenje jasno.
Ukratko, Ustavni sud danas je upozorio Milanovića i SDP da ne komuniciraju Milanovića kao premijera, ali je pozvao Milanovića da nastavi obnašati svoju dužnost kao predsjednik. Posljedice, ako se Milanović ogluši na navedeno upozorenje, ukratko će biti te da Ustavni sud budnim okom prati tijek izbora, a po potrebi može odlučiti i poništiti izborni proces uključujući i datum izbora.
Sve je za Danas.hr prokomentirao politički analitičar Davor Gjenero.
Ustavni sud je rekao da, ako Milanović odluči odstupiti s funkcije predsjednika, Ustav jasno propisuje da predsjednik Sabora Gordan Jandroković preuzima ulogu skrbnika funkcije Predsjednika Republike. Ustavni sud je jasno rekao da Jandroković u tom slučaju ne može sudjelovati u parlamentarnim izborima. Što Jandroković gubi, a što dobiva prihvaćanjem funkcije v.d.-a Predsjednika Republike?
"Gubi sve. Gubi ishodište za daljnju političku karijeru u slučaju da njegova politička opcija ne formira većinu, jer to znači da neće biti saborski zastupnik i da će zapravo njegov politički život biti time zaključen. Ako dođe u situaciju da mora preuzeti ulogu skrbnika nad institucijom Predsjednika Republike, gospodin Jandroković zapravo dolazi u situaciju da funkcionira kao svojevrsna žrtva u korist stabilizacije ustavnog poretka. To na društvenoj razini zvuči jako dobro, ali na njegovoj osobnoj razini je to vjerojatno veliki gubitak.
Jednom smo imali skrbnika nad institucijom Predsjednika Republike, to je kao što znate 1999. bio pokojni akademik Vlatko Pavletić. Tada smo imali sreću da je to bio izrazito pristojan i suzdržan političar nesklon bilo kakvim eskapadama i tvrdoj retorici. On je vrlo pristojno obavio svoju dionicu kao što je nakon toga pristojno svoju dionicu skrbništva obavio i pokojni tada predsjednik Sabora, gospodin Zlatko Tomčić. Hrvatska dakle bazično sa skrbnicima nad institucijom ima dobra iskustva.
Jandroković je čovjek koji je bazično vrlo pristojan, nije konfliktan i po njegovom karakteru i načinu političkog djelovanja, mislim da može taj posao obaviti dobro. Pitanje je samo može li biti sretan s time da to znači kraj političke karijere. Još je premlad da bi podvlačio crtu pod političku karijeru."
Predsjednik Milanović jasno je rekao da ne želi odstupiti s dužnosti Predsjednika jer ne želi prepustiti tu funkciju HDZ-ovcu Jandrokoviću. Što bi se, potencijalno, moglo dogoditi da Jandroković preuzme funkciju v.d.-a, a da predsjednik Milanović smatra ugrožavajućim?
"Jasno je da onaj koji preuzme skrbništvo nije Predsjednik Republike. Tu je akademik Pavletić napravio jako poštenu stvar 1999. On se, kad je postao skrbnik, nije uselio u vilu Prekrižje, nego je poslove vodio iz svoga kabineta u Saboru. Nije na toj tehničkoj razini preuzimao prerogative koje mu ne pripadaju i time je postavio standard za budućnost, koji je pratio Tomčić i standard koji bi morao pratiti Jandroković. Jandroković je politolog i razumije da on u tom slučaju ne bi bio Predsjednik Republike, samo onaj tko donosi odluke koje se moraju donijeti da se sustav ne nađe u blokadi.
Milanović se boji sljedećeg: očito je svjestan da ne postoji nikakva garancija da će moći okupiti postizbornu većinu. I meni se čini da je taj njegov strah vrlo opravdan, zbog toga što je malo vjerojatno da bi SDP mogao biti uopće relativni pobjednik izbora, a nakon toga je malo vjerojatno da ovaj koncept - koji je on nazvao Vladom nacionalnog spasa - može proći. Čuli smo iz stranke bez koje većine teško može biti - od gospođe Sandre Benčić iz Možemo - da ona ne razumije što bi bila Vlada nacionalnog spasa te da i dalje važi što su govorili od početka: da se koalicija ne može širiti desno od inicijalne desetorke.
Dakle, meni se čini da je malo vjerojatno da bi Milanović mogao nakon izbora sastavljati vladu. A očito je da on na svaki način želi spriječiti HDZ da sastavi vladu. Samim time što on ne može sastaviti vladu, ne znači da se ne može kreirati situacija u kojoj ni HDZ ne može doći do potrebnog broja potpisa podrške. A kako predsjednik vodi konzultacije o sastavljanju vlade i daje mandat budućem mandataru, nelogično je da netko tko je sudjelovao u izbornom procesu i izađe kao gubitnik nakon toga daje mandat za sastav vlade nekom drugom.
Očito je njegova namjera da napravi sljedeće: da taj proces nakon izbornog poraza zavuče i da donese onu odluku kojom je 2016. prijetila gospođa Grabar Kitarović - da raspusti saziv Sabora, ovaj koji će tek biti izabran, da raspusti Plenkovićevu vladu i da imenuje prijelaznu vladu po svom izboru, koja bi imala zadatak pripremiti provođenje novih parlamentarnih izbora.
Očito je da Milanović tako i u slučaju izbornog poraza želi doći u situaciju da bude mandatar, pa makar i takve tehničke prijelazne vlade. to je to što on želi postići ustrajanjem na nedavanju ostavke. Što mu se može dogoditi, rekao je predsjednik Ustavnog suda - ne potpuno jasno i ne potpuno eksplicitno - ali u naznakama: ovakvo ponašanje može dovesti do odluke Ustavnog suda o poništavanju cijele izborne procedure."
Ne prihvati li Gordan Jandroković dužnost v.d. Predsjednika Republike, tko je sljedeća osoba u nizu?
"Pojavila se verzija da on to može "odloptati" kud hoće, na potpredsjednike Sabora, spominjao se Željko Reiner kao prvi potpredsjednik Sabora. Ne čini mi se to izvedivim. Naime, postoji jedan princip kojeg bi i Peđa Grbin morao znati, a taj princip je sljedeći: za razliku od građanina kojem je dozvoljeno sve ono što mu nije eksplicitno zabranjeno, pozicija političkih institucija, vlasti pa i pojedinaca koji obnašaju vlast je potpuno drugačija: njima je zabranjeno sve ono što im Ustavom ili zakonom nije izravno dodijeljeno u nadležnost.
Dakle, kada su u pitanju građani, norme se tumače ekstenzivno, a kad su u pitanju institucije i nosioci vlasti, norme se moraju tumačiti restriktivno. Točka. Budući da nema naznake da, bi u slučaju da Jandroković to ne želi, bilo moguće "odloptati" odgovornost na nekog drugog, meni se čini da to baš tako ne može - eventualno bi se moglo njega imenovati pa proglasiti nesposobnim za obavljanje dužnosti i onda imenovati na tu dužnost onoga tko je idući po redu po saborskoj hijerarhiji.
Jandroković je u najgoroj mogućoj situaciji koju si sigurno u životu nije želio i ima priliku možda da sustav stabilizira, a da pritom sebi nanese štetu. Ali to je situacija koja se očekuje od političara koji ne želi biti samo političar nego i državnik. Politički, to je zanimljiva situacija."
Je li šteta, odnosno korist, već učinjena? Što bi predsjednik Milanović sada mogao učiniti - ostati predsjednik ili dati ostavku? Koje su prednosti i mane obje odluke?
"Niti jedna od ovih odluka zapravo nije dobra. Jedina dobra odluka je da izađe iz izbornog sustava i iz političkog sustava općenito. Ako ostane na poziciji Predsjednika Republike, ne može biti jamac stabilnog prijenosa vlasti na većinu koja će proizaći iz idućeg saziva Sabora. Ne možemo mu unaprijed vjerovati da neće opstruirati formiranje demokratske većine.
Ako napusti funkciju Predsjednika Republike i ostane u kampanji, on je štetu već učinio zbog toga što je datum raspisivanja izbora vrlo važna činjenica u izbornom procesu, a time je manipulirano već s preduvjerenjem da on ulazi u izbornu kampanju.
Dakle, meni se ne čini da je s Milanovićem u kampanji više moguće do bilo koje mjere očistiti ovu izbornu proceduru da ostane ustavna i zakonita i zato je važno što je Šeparović kao opciju spomenuo i poništavanje proglašenja dana izbora."
Nelogičnost vezana uz Europski parlament
Na kraju, spomenimo i sljedeće: predsjednik Milanović komentirao je u ponedjeljak nelogičnost, da Predsjednik Republike može biti kandidat za Europski parlament, a ne može biti kandidat na hrvatskim parlamentarnim izborima. Predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović, danas je na to dao sljedeći komentar:
"On (op.a. Zoran Milanović) ako želi sudjelovati u političkoj kampanji, bilo kao kandidat na listi bilo da bude budući kandidat za premijera, mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda, ako želi biti te dvije dužnosti, odmah! Da razjasnimo dvije stvari na prigovore: usporedba s predsjednikom Tuđmanom i usporedba s Pavletićem. Imamo dva ustavna razdoblja, jedno od 1990. do 1999. Tada se radilo o polupredsjedničkom sustavu. Tada predsjednik nije smio obnašati nijednu dužnost osim stranačke i predsjednik je tada mogao biti nositelj lista. To usporediti s današnjim Ustavom koji vrijedi od 2000. godine je neusporedivo, jer je danas parlamentarni sustav. To nije usporediva situacija. Predsjednik po sadašnjem Ustavu ne može politički djelovati.
Drugo je pitanje izbora za europski parlament u kojem predsjednik može biti i daje ostavku tek ako bude izabran. Nisam siguran koliko je ta odredba u skladu s Ustavom, to moram reći. Ali čak i njezina neustavnost ne daje pravo Predsjedniku Republike da na parlamentarnim izborima za Sabor nastupa u predizbornoj kampanji u korist jedne političke stranke. Ono je nadnacionalna tvorevina u kojoj Predsjednik Republike Hrvatske nije Vrhovni zapovjednik, ne povjerava mandat za sastavljanje Europske komisije, ne povjerava mandat i ne poziva Europski parlament na prvo zasjedanje, situacija je neusporediva. Čak i kad bi ta odluka bila neustavna, a na snazi je, to mu ne daje pravo da nastupa na hrvatskim parlamentarnim izborima."
POGLEDAJTE VIDEO: Pogledajte izjave sudaca koji danas odlučuju o Milanoviću: 'Bilo je i težih odluka'
