Tada se govorilo o 'umornom divu', a i danas postoji zamor vise velikih sila i postoji puno regionalnih kriza, rekao je Clark, ocijenivsi da se tada radilo o krizi koje je vjerojatno bila "najslozeniji dogadaj nove povijesti". Bilo je vrlo privlacno pojednostaviti stvari i prebaciti krivnju samo na jednu drzavu, no problem je kada se danas toj temi pristupa na isti nacin, rekao je Clark.
Berlin nije bio jedino mjesto gdje se moglo naci paranoju i agresiju
Ne radi se o davanju oprosta Nijemcima, no cinjenica je da Berlin nije bio jedino mjesto gdje se moglo naci paranoju i agresiju jer su se sva sredista moci prije Prvog svjetskog rata slicno ponasala, naglasio je. To se doba ne moze poistovjetiti s filmovima o Jamesu Bondu gdje neki zlikovac sakriven planira unistenje svijeta, nije bilo 'dobrih' i 'losih momaka', vec se radilo o sukobu razlicitih interesa, dodao je.
Opisavsi detaljno atentat na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Clark je rekao kako Gavrilo Princip i njegovi pomocnici nisu bili teroristi poput danasnjih. Bili su hrabri, posveceni i bogati idealima, ali siromasni iskustvom, napomenuo je.
Prostor na kojem je pocelo i zavrsilo 'stoljece rata'
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violic rekla je kako bi se s obzirom na povijesna iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima pocelo, a ratovima devedesetih i zavrsilo 'stoljece rata'. To nas pitanje vraca na samo ishodiste i pitanje zasto je Prvi svjetski rat kod nas u istrazivanjima cesto bilo zanemareno, dodala je Zlatar Violic.
Po njezinim rijecima, cilj simpozija je potaknuti istrazivace da rade dalje i da njihovi rezultati udu u udzbenike, a vazno je i sto se bavi velikim dijelom nasljeda koje pripada u kulturi vezanoj uz to razdoblje, od Krleze i Dore Pejacevic do slikarice Nastje Rojc. Zivimo u ujedinjenoj Europi u kojoj pokusavamo da se nase kulture medusobno prepoznaju, a upravo teme simpozija oznacuju nase zajednicke korijene.
Simpozij nije samo prilika da o stotoj godisnjici razumijemo povijesne okvire i sporove koje su podijelile nacije, nego i da govorimo o pomirenju koje je temelj izgradnje nove Europe, rekla je francuska veleposlanica Michele Boccoz, u ime organizatora EUNIC - Mreze nacionalnih instituta za kulturu zemalja clanica Europske unije prisutnih u Hrvatskoj. Prvi svjetski rat uoblicio je hrvatsku sudbinu kao i sudbinu svih europskih nacija, a ovo je jedinstveni trenutak da bolje razumijemo nas zajednicki europski identitet, dodala je.
25 strucnjaka iz Europe
Na simpoziju ce danas i sutra sudjelovati vise od 25 strucnjaka iz Hrvatske, Njemacke, Austrije, Svicarske, Portugala, Belgije, Francuske, Italije i Velike Britanije, s ciljem promisljanja o moci povijesti kao sredstva za ucvrscivanje mira i pomirbe.
Nakon Clarka uslijedilo je predavanje Christiana Ingraoa iz Nacionalnog centra za znanstvena istrazivanja, koji je propitivao pojam matrice u pokusaju da mu podari operativni smisao u povijesti, odnosno da objasni kako se ona moze primijeniti u fenomenima, govorima i praksama rodenima u Velikom ratu.
Drago Roksandic bavi se u svom izlaganju spornim pitanjem o tome je li povijest mrznje kljucni zajednicki nazivnik u jugoistocnoeuropskom iskustvu Prvog svjetskog rata, Andrej Rodinis sa proucio je arhivske izvore iz Arhiva BiH i zapazanja o percepciji Sarajevskog atentata u bosanskohercegovackoj javnosti, a Tvrtko Jakovina 'hrvatskom sutnjom' o Velikom ratu.
Povjesnicarka Laurence van Ypersele iz Louvaina donosi specificna belgijska sjecanja na taj rat, Tamara Scheer iz Beca govorit ce o zanemarenoj temi u historiografiji Prvog svjestkog rata, denuncijaciji, a Wolfram Dornik o tome zasto se tako malo govorilo o vaznosti Istocne fronte. Pogresnim povijesnim lekcijama bavit ce se njemacki znanstvenik Rainer Bendick, a francuski povjesnicar Frederic Rousseau o tome sto nas uce svjedocanstva boraca tog rata.
O tome treba li u Hrvatskoj poducavati o Prvom svjetskom ratu kao ratu porazenih ili ratu junaka govorit ce Snjezana Koren, a poducavanjem o tom ratu u belgijskom obrazovnom sustavu bavit ce se Philippe Plumet. Pricu o osveti, nasilju i ratnim stradanjima u Ceskoj dat ce Alain Soubigou sa Sorbonne.
U sklopu simpozija, pod temom "Umjetnici i Prvi svjetski rat: ostavstina ili obnova?" bit ce predstavljeno i umjetnicko stvaralastvo toga razdoblja, a ansambl Tris iz Beca izvest ce nekoliko glazbenih intermezza sa skladbama iz 1914. Simpozij prati izlozba u Medijateci Francuskog instituta "Hrvati u Prvom svjetskom ratu" s originalnim fotografijama iz osobne zbirke povjesnicara Nevena Budaka.
Mreza nacionalnih instituta za kulturu zemalja clanica Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC - Croatia) okuplja Austrijski kulturni forum, British Council, Goethe-Institut u Hrvatskoj, Instituto Camoes, Instituto Cervantes, Institut Francais, Instituto Italiano di Cultura te, prvi put ove godine, Zakladu "Hrvatska kuca" i Wallonie-Bruxelles International.
