Od danas do 17. listopada, pod sloganom "Stvorimo zajedno sliku Hrvatske", traje popis stanovništva, kućanstava i stanova - najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje koje će po prvi put, u dvije faze, biti provedeno "bez papira", odnosno potpuno digitalno.
Stručnjak za migracije Tado Jurić za Slobodnu Dalmaciju kazao je kako je cijeli postupak koncipiran na način kao da se njime prije želi utvrditi imovina kojom se raspolaže u RH negoli stvaran broj stanovnika.
Ivan Čipin, izvanredni profesor na Katedri za demografiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, s njim se pak ne slaže: "Možda se može steći takav dojam iz popisnog upitnika jer su pitanja o kućanstvu i stanovima odmah na početku, no ona čine samo trećinu svih pitanja, a većina pitanja ipak se odnosi na podatke o osobama. Treba reći da ovo nije samo popis stanovništva, već popis stanovništva, kućanstava i stanova pa se tako i zove. Isto ili slično bilo je i u svim dosadašnjim popisima i ovo nije nikakva novost."
Najveća briga - fiktivno stanovništvo
Demograf, dr. Stjepan Šterc, pak ima drugu ideju. On se već dugi niz godina zalaže za popisivanje stanovništva na posve drugačiji način, i to kroz njegov registar. Ima ga čitav niz članica Europske unije, među kojima i naš susjed Slovenija.
"U pravilu se taj registar postavlja u Državni zavod za statistiku, koji zato i imamo. Što se demografskih podataka tiče, zdravstvene ustanove i MUP bili bi obvezni dostavljati podatke državnom registru kako bi se u svakom momentu znali potencijal, struktura stanovništva, trendovi i slično. To uređene zemlje imaju, a mi već dugo o tome govorimo, dvadeset, trideset godina, ali pomaka nema. Zašto? Zato što kada gledate ukupni broj stanovnika i birački popis, oni se znatno razlikuju", kaže Šterc.
Ipak, najveća je briga da će se popisati fiktivno, nepostojeće stanovništvo pa se u konačan broj stanovnika može ubrojiti i one koji su se odavno odselili iz Hrvatske, a nisu se odjavili. "U konačan broj stanovnika mogu se ubrojiti samo oni, kako kažete, fiktivni stanovnici kojima netko iz njihove uže obitelji još živi u Hrvatskoj. Ako su se, na primjer, odselili svi članovi kućanstva, onda ih nitko nema popisati, barem na ovaj klasičan način preko popisivača", rekao je dr. Ivan Čipin.
'Jedan odgovara, a drugi ni ne mora biti tu'
Takvo popisivanje može biti i od vrata do vrata i online putem. "Popisivač ne zna niti treba znati gdje su ostali članovi kućanstva jer se uzimanje podataka od ljudi temelji na izjavi osobe od koje se prikupljaju podaci. Kakva god ta izjava bila, popisivač to mora zabilježiti", dodao je Čipin.
"Nije samo u pitanju Njemačka, već i susjedne države. To s fiktivnim stanovnicima će se sasvim sigurno ponoviti, kao što se dogodilo i za popisa 2011. godine. Međutim, kako se popis izrazito politizira kada je u pitanju nacionalni, etnički sastav stanovništva, i to primarno interesira političare, a ne potencijal o kojemu govorimo, prije svega prostora i društva. Za fiktivne stanovnike jedan odgovara za druge koji ne moraju biti tu", kaže Šterc.
Popisivanje u dvije faze
Podsjećamo, prva faza popisa stanovništva u Hrvatskoj, u kojoj se građani sami mogu upisati preko stranice https://Popis2021.hr počinje danas i završava za otprilike dva tjedna, a nakon toga iduća tri tjedna, sve do 17. listopada na teren će izlaziti popisivači.
Upitnik je sastavljen od tri dijela - osobe, kućanstva i stanovi - ukupno je 60 pitanja i još stotinjak potpitanja. Jednom kad upišete sve podatke i dobijete šifru, za promjene ćete morati pričekati terenskog popisivača.
Nakon ispunjavanja popisnog upitnika i uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice, ispitanik će dobiti jedinstvenu kontrolnu šifru generiranu u trenutku predaje e-popisnice, koja je dokaz uspješno provedenog samopopisivanja.
Kontrolnu šifru treba zapisati na papir, poslikati ili isprintati i sačuvati do dolaska popisivača.
Popisom neće biti popisivani građani u iseljeništvu - svrha popisa nije popisivanje svih državljana neke države u svijetu, nego popisivanje stanovništva koje živi u državi prema strogo određenim međunarodnim definicijama.
Angažirano 8000 popisivača i 1100 kontrolora
U provedbi popisa bit će angažirano oko 8000 popisivača, 1100 kontrolora, 170 instruktora i 45 koordinatora, a osim njih bit će angažirani i članovi županijskih popisnih povjerenstava, ispostava i popisnih centara, tako da će sveukupno biti angažirano oko 9500 osoba.
Popisuje se fizičke osobe koje su državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, te osobe koje u referentnom trenutku imaju boravište u Hrvatskoj.
Prvi rezultati bit će objavljeni najkasnije 60 dana od završetka popisivanja, a konačni rezultati bit će objavljeni prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.
Državni zavod za statistiku poduzet će u provedbi popisa mjere za uspješnu provedbu preporuka Stožera civilne zaštite, s obzirom na epidemiju koronavirusa.
