Čak ni kruh Hrvatska ne proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Naime, prema statističkim podacima, zemlje zapadnog Balkana uvoze stotine milijuna eura vrijedne pekarske proizvode.
Srbija doduše više ovih proizvoda izvozi, no Hrvatska i BiH imaju veći uvoz od izvoza. Zbog toga se brojni proizvođači odlučuju na značajne rezove u proizvodnji, pa čak i na gašenje, bilo cijelih pogona, bilo određenih segmenata, proizlazi iz velike analize što ju je objavila Al Jazeera Balkans.
Navodi se i primjer hrvatske kompanije Kvasac koja je nedavno potvrdila kako više neće proizvoditi svježi kvasac u Hrvatskoj, čime je ova vrsta proizvodnje potpuno nestala. Tijekom 2017. godine Hrvatska je uvezla kruha, pekarskih proizvoda, keksa i sličnih namirnica u vrijednosti od 129,12 milijuna eura. Potvrđuju to podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na 2016. godinu, to je porast za nešto manje od 12 milijuna eura.
Evo što sve i odakle uvozimo
Tako je Hrvatska za 1,1 milijun eura uvezla slatkih keksa iz Srbije, a za 1,13 milijuna eura iz Njemačke. Uvezli smo i 4,3 milijuna vrijedne sendvič kekse iz BiH, a 4,02 milijuna eura vrijedne iz Češke. Slijedi uvoz sendvič keksa iz Njemačke u vrijednosti 3,7 milijuna, Mađarske 2,56 milijuna, Makedonije 1,2 milijuna, Poljske 1,45 milijuna i Srbije 2,55 milijuna.
27.05.2016., Zagreb - Pekara Dubravica na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu koja radi non-stop 0-24 sata. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Gotovo 3,5 milijuna vrijedne pošiljke vafla i oblatni uvezene su u Hrvatsku iz Poljske i BiH. Dvopeka je iz Bugarske uvezeno u vrijednosti 1,37 milijuna, a iz Italije 1,12 milijuna eura. Iz Italije je uvezeno i tost kruha i sličnih proizvoda u vrijednosti 1,75 milijuna eura. Statistički podaci otkrivaju i da je Hrvatska uvozila kruh koji ne sadrži med, jaja, sir – dakle, obični kruh i to iz Njemačke u vrijednosti 3,25 milijuna, iz Italije 1,95 milijuna, a iz Slovenije 2,19 milijuna eura.
Kruha s grožđicama i panettonea iz Italije je uvezeno za 7,17 milijuna eura, iz Njemačke skoro 6,8 milijuna, a iz Poljske 5,4 milijuna eura.
Što se tiče prošlogodišnjeg izvoza ovih proizvoda iz Hrvatske, on je iznosio nešto više od 68 milijuna eura. To predstavlja porast od sedam milijuna u odnosu na godinu ranije.
Gledano po proizvodima, dominira "kruh s grožđicama, panettone, puslice" i srodni proizvodi. Najviše ga je izvezeno u Italiju 7,18 milijuna eura, zatim u Njemačku 6,8 milijuna, Poljsku 5,4 milijuna, Makedoniju 4,5 milijuna, Bugarsku 2,67 milijuna, Sloveniju 2,32 milijuna eura.
U Njemačku je izvezeno pita i pizza u vrijednosti 5,17 milijuna eura, kruha bez meda, jaja, vrhnja ili sira u vrijednosti 3,25 milijuna, te sendvič keksa u vrijednosti iznad dva milijuna eura.
U susjednu BiH je izvezen sendvič keks vrijedan 4,14 milijuna eura, te vafli i oblatne od 3,3 milijuna eura. Razni proizvodi su izvezeni u Kinu, SAD, Peru…
U BiH je uvoz duplo veći od izvoza
Bosna i Hercegovina pak uvozi duplo više kruha, peciva, kolača i keksa, nego što tih istih proizvoda izvozi. Tako je 2015. i 2016. godine izvezeno pekarskih proizvoda u vrijednosti po 27,72 milijuna eura, da bi lani taj iznos bio nešto više od 28 milijuna eura. Podaci su to Agencije za statistiku BiH što ih je objavila Al Jazeera Balkans.
Uvoz je pak iz godine u godinu dodatno rastao. U 2015. uvezeno je pekarskih proizvoda u vrijednosti 59,95 milijuna eura, godinu kasnije – 62,79 milijuna eura, dok je lani uvoz iznosio približno 68,32 milijuna eura.
Statistički podaci otkrivaju kako je BiH lani izvezla svega 309 kilograma i to za nešto više od 1.400 eura. Istovremeno, uvezeno je gotovo deset tona običnog kruha u vrijednosti oko 25.000 eura. Najviše uvoza ostvareno je iz Italije, 9.008 kilograma. Zanimljivo je, također, da BiH nije izvezla ni kilograma dvopeka, toasta i sličnih proizvoda, dok je uvezla više od 275.000 kilograma ovih namirnica i za to je plaćeno više od 750.000 eura.
Posljednja stavka su "pizze, pite i slični proizvodi", a tu dominira uvoz iz Slovenije vrijedan gotovo 2,09 milijuna i Italije od gotovo dva milijuna eura. Male količine uvezene su i iz SAD, dok su medenjaci začinjeni đumbirom stizali iz Perua.
Srbija ima nešto veći izvoz pekarskih proizvoda
Prema podacima što ih je Al Jazeera Balkans dobila od Republičkog zavoda za statistiku Srbije, ova država iz godine u godinu sve više izvozi pekarskih proizvoda, dok je uvoz u posljednje tri godine skoro u jednakom nivou.
Uvoz je 2015. godine iznosio nešto više od 50 milijuna eura, godinu kasnije je pao na 45,8 milijuna eura, dok je 2017. iznosio 56,08 milijuna eura.
Najveća stavka prošlogodišnjeg uvoza bili su "slatki biskviti, vafli i oblatne" za koje je dato približno 21,5 milijuna eura. Najviše je ovih proizvoda uvezeno iz Poljske (5,225 milijuna eura), zatim iz Bosne i Hercegovine (4,417 milijuna eura), Makedonije (3,318 milijuna eura), Češke (2,047 milijuna eura), te Njemačke (1,227 milijuna eura).
Iz Bugarske je u Srbiju lani uvezeno gotovo dva milijuna eura vrijednih pošiljki dvopeka, toasta i sličnih proizvoda. Iz Italije je stigla tjerstenina vrijedna 2,5 milijuna eura. Značajni iznosi se navode pod "ostalim pekarskim proizvodima". Njih je uvezeno ukupno 18,365 milijuna eura, a najviše iz Bugarske, Makedonije, Rumunjske, BiH i Mađarske.