Stanovnici i stanovnice Hrvatske u ekološki će dug ući 1. lipnja, dok su stanovnici i stanovnice Slovenije u njega već zakoračili 27. travnja. Svjetski dan ekološkog duga prošle je godine pao na 1. kolovoza, a još nije poznato kada će biti ove godine.
- Borba za budućnost: 'I negdje u Zagrebu, Sisku, Rijeci ili Šibeniku u klupama sjedi jedna Greta Thunberg'
- Mladi u borbi za Zemlju: 'Krećemo u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta'
No kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi 10. svibnja 2019. iscrpilo sve prirodne resurse Zemlje, pokazalo je najnovije izvješće organizacije World Wide Fund for Nature (WWF) ''Dan ekološkog duga EU: Život iznad granica prirode“, nastalo u suradnji s Global Footprint Networkom.
Drugim riječima, to znači da bi stanovnicima i stanovnicama Europske unije ''umjesto jednog, bila neophodna 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe'', objašnjavaju iz WWF-a.
Dan ekološkog duga - brojne su posljedice prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa (WWF/GFN)
Dan ekološkog duga, podsjetimo, dan je do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje planet može regenerirati u jednoj godini. Ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti i to se prekoračenje naziva ekološkim dugom.
Posljedice prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju deforestaciju (krčenje šume), gubitak biološke raznolikosti, naglo opadanje ribljih stokova, nestašicu vode, eroziju tla, zagađenje zraka i povećane klimatske promjene. Sve to uzrokuje sve češće ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i divljih požara, koje dovode do brojnih konflikata i pogoršavaju globalne nejednakosti.
Izvješće WWF-a naglašava brojne razlike između ekološkog otiska država članica Europske unije i ostalih zemalja svijeta te također pokazuje da niti jedna država članica ne djeluje na ekološki održivoj razini.
Ljudi ovise o prirodi zbog svega što nam pruža: hranu, drvo,
obradive površine i one za izgradnju, a u konačnici
ona apsorbira ugljik. Međutim, i dalje se ponašamo prilično
ignorantski prema prirodi i klimatskim promjenama.
Na stranici GFN-a možete
izračunati koliko iznosi vaš ekološki otisak i kako ga
promijeniti, odnosno što možete učiniti da taj dan dođe što
kasnije u godini.
Glavni krivac za rastući ekološki otisak su emisije ugljičnog dioksida (GFN)
- O kakvoj socijalnoj pravdi govorimo dok toliko ljudi živi u siromaštvu?
- Turobno stanje ljudskih prava: Polarizacija u društvu, socijalno raslojavanje, nepovoljni radni uvjeti, ugrožena prava žena, klimatska nepravda ...
Ekološki otisak predstavlja zbir svih ekoloških usluga koje ljudi zahtijevaju od određenog prostora i podrazumijeva biološki obradive površine (ili biokapacitet) potrebne za usjeve, pašnjake, naseljena područja, ribolovna i šumska područja, a ovdje se također podrazumijeva površina šume koja je potrebna kako bi se apsorbirale emisije ugljičnog dioksida koje ocean nije apsorbirao.
Glavni krivac za rastući ekološki otisak u posljednjih 50 godina
su emisije ugljičnog dioksida nastale uslijed uporabe fosilnih
goriva, a njihov udio i dalje raste, upozoravaju ekolozi i zeleni
aktivisti.
I biokapacitet i ekološki otisak izraženi su zajedničkom
jedinicom koja se naziva globalni hektar (gha). Ekološki otisak
nije ravnomjerno raspoređen i građani imućnijih zemalja
ostavljaju neproporcionalan pritisak na prirodu jer
upotrebljavaju Zemljine resurse više no što im je potrebno dok se
s druge strane nalaze neke od najsiromašnijih zemalja svijeta
koje jedva da imaju dovoljno za osnovne potrebe.
Stoga je i izuzetno važno istaknuti da se rješenje ne krije
isključivo u pojedinačnim 'malim akcijama', već je u u
borbi za ekonomsku i klimatsku pravdu potreban u
najmanju ruku drugačiji kapitalizam, a svakako javno financiran i
svima dostupan zdravi okoliš. Sve to nas dovodi do
primjerice uvođenja realne klimatske cijene poreza na
ugljik. Takva promišljanja ne nailaze na odobravanje velikih
korporacija, ali nema drugog puta ako
želimo opstanak.
Važna je promjena konceptualnog okvira (RTL)
Na tom putu važno je i upoznati se s pojmom ''odrast” (eng.
Degrowth), koji je prije 20 godina usvojen na prvoj Degrowth
konferenciji u Parizu, a označava "napore za razumijevanje
brojnih dimenzija ekološke krize, promjenu konceptualnog okvira
debate u oblasti socijalne i političke ekologije te politički
pokret usmjeren na vraćanje ekološkog otiska čovječanstva u
planetarno održive okvire".
Ili jednostavnije objašnjeno, radi se o odbacivanju iluzije
o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i pozivu na
promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u
granicama ekološke održivosti planeta.
''Europski Dan ekološkog duga je samo podsjetnik o količini našeg pretjeranog iskorištavanja prirodnih resursa koje dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije. Europski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti Europe'', upozorila je Ester Asin, direktorica WWF-ovog ureda za europske politike.
WWF stoga poziva države članice da u središte svih svojih odluka
stave UN-ove ciljeve održivog razvoja te potpišu Europski pakt za
održivost (European Sustainability Pact) nakon europskih izbora,
prihvaćajući time poduzimanje konkretnih akcija u vezi s prirodom
i klimom, što je od izuzetne važnosti za sve nas, naglasila je
Asin.
WWF-ovo izvješće je objavljeno na dan održavanja vrlo važnog Summita o budućnost Europe u rumunjskom gradu Sibiu i samo dva tjedna uoči europskih izbora, a ponavlja rezultate ovotjednog izvješća Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) te daje preporuke za hitne promjene nužne kako bi se europski Dan ekološkog duga odgodio.
Europa i svijet trebaju pakt za održivost (Pexels)
Promjene uključuju potrebne akcije kojima bi, ističu iz
WWF-a, Europa do 2030. omogućila prirodi oporavak i zaštitu, a do
2040. neutralizirala klimatske promjene. WWF je još u
listopadu prošle godine objavio Poziv na akciju svim europskim
čelnicima i izabranim predstavnicima Europskog pakta za održivost
(European Sustainability Pact).
Pakt se sastoji od sveobuhvatnog skupa ciljeva i akcija koje
je potrebno poduzeti u sljedećih pet godina kako bi se utjecalo
na klimatske promjene, zaštitila priroda i potaknuo održivi
razvoj.
Stoga WWF poziva i Europski parlament i Europsku komisiju,
kao i Europsko vijeće da ''podrži navedene akcije nakon
europskih izbora što će doprinijeti znatnom smanjenju
europskog ekološkog otiska te omogućiti Europi da nastavi
izvršavati međunarodne obaveze propisane Pariškim sporazumom i
UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Osim toga, time će se
omogućiti Europi da zaštiti dugoročnu stabilnost, sigurnost i
blagostanje''.
