Tradicija velikog petka / Dan kada Hrvati jedu ribu: Evo kako ju najbolje pripremiti i kako se kreću cijene

Iako smo mediteranka zemlja, pri dnu ljestvice smo po konzmaciji ribe

19.4.2019.
7:00
VOYO logo

Uoči Velikog petka, dana kada je na jelovniku riba, u hrvatskim ribarnicama razočaranje i prodavača i kupaca. Na kontinetu prodaja nikad lošija, dok u Dalmaciji cijene više nego inače.

Šarani na zagrebačkoj ribarnici kao da vape za kupcima. Uoči dana kada bi se, uz Badnjak, trebalo pojesti najviše ribe, prodavači razočarani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prošle godine u ovo vrijeme ako ste prodali cirka 100 kila pastrve, ove godine niti 20 kila. Strašno je palo, alI osjetno je palo. Kao da se tradicija izgubila ili je možda novac u pitanju", rekla je Milena, prodavačica na zagrebačkoj tržnici.

"A baš i nije neka velika gužva. Mislio sam da će bit malo bolje", složio se Milenin kolega Ivica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razloge traže i u nedostatku najjeftinije srdele koje nema već nekoliko dana zbog punog mjeseca kada je slabiji ulov.

"Samo jedan filet soma. Je li skupa riba? Pa, čujte, nije, 14 kuna sam platila", rekla je Nevenka iz Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Palamidu i ugora ćemo još uzet, brodet radimo. Šta smo još uzeli? Dagnje i vongole", kaže Tomislav iz Zagreba.

A na jugu pak drukčija slika. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Evo pogledajte, mola nemamo deka, 8 sati je prošlo mi nemamo...znači treba doći skroz rano za uhvatit kvaliteniju ribu", kaže Tiho, prodavač na splitskoj ribarnici.

Po cijenama sličnima kao i u Zagrebu - od 20 do 250 kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ponuda nije loša, međutim za razliku od prije 2-3 dana cijene su išle malo više", kaže Ozana iz Splita.

"Nema veze za cijenu, valja da je fiško. Hoba ili mol. Šta je s bakalarom? Ma više mi vrimena oduzme to. Ovako malo brže", kaže Marijan iz Splita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A to je i jedan od razloga zašto Hrvati ne jedu više ribe. Iako smo mediteranka zemlja, pri dnu ljestvice smo po konzmaciji ribe. Prosjek Europske unije je 25 kilograma po stanovniku na godinu. Za usporedbu, Španjolci i Portugalci pojedu 50-ak kila ribe, a Hrvati - siromašnih 8 do 9. Najviše jedemo oslić, srdelu i šarana.

"Dosta ima robovanja da tako kažem uvriježenim pravilima da je riba skupa, da se teško sprema. Riba i je skupa, da, neke vrste, ali one koje su najkvalitetnije, one su uglavnom najjeftinije i jeftinije od drugih vrsta proteina, na primjer mesa", rekao je Zoran Radan iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu indistriju i šumarstvo u HGK.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pa smo potražili i jednostavan recept, ali i trikove za spremanje ribe.

"Da se dobro zagrije površina na kojoj će se riba peći. Mali savjet je da se malo posoli površina prije nego što položite ribu na nju ne bi li se spriječilo da se koža zalijepi. Ribu se preporučuje okretati jednom samo. Možemo provjerit je li gotova kada oči dobiju bijelu boju, ili na leđnoj peraji, lagano ju povučemo, ako se ona odvaja znači da je riba gotova", objasnio je kuhar Gabrijel Deak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A ako još zamolite u ribarnici da vam ju prije očiste, ručak je gotov za 15-ak minuta. Dobar tek.

Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo