Zbog rata u Ukrajini poljuljana je sigurnosna situacija u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Iako su veći gradovi opremljeni atomskim skloništima, oni nisu upotrebljavani još od Domovinskog rata, pa je njihova sigurnost upitna. Ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut ističe da je cjelokupni sustav civilne zaštite tijekom pandemije podignut na višu razinu nego tijekom rata, pa je bilo riječi i o skloništima.
"Skloništa su jedno od interesantnih pitanja. Ona su rađena još u onom prošlom vremenu hladnoratovskog odnosa istoka i zapada. Tu se bivša država, pa tako i Hrvatska koja je bila u njenom sastavu, pripremala i gradila ta atomska skloništa. Zadnjih 30-ak godina, Hrvatska ne gradi atomska skloništa, imamo samo ove starije, koji su zakonom predani na upravljanje lokalnoj samoupravi i suvlasnicima zgrada. Oni su ih dužni uređivati i opremati", objasnio je Trut u emisiji Morski TV.
'Ne znamo gdje nabaviti filtere zraka'
No, Trut je priznao kako se Civilna zaštita nije bavila skloništima, kao niti time održava li ih lokalna samouprava na primjeren način. Tako je priznao da ne znaju gdje nabaviti, primjerice, nove filtere zraka.
"U ovom trenutku vam na ovo pitanje nemam potpunu informaciju, s obzirom da je to, kako sam rekao, obaveza lokalne samouprave i suvlasnika. Ono što vidimo prema informacijama koje dobivamo iz medija, a nešto i iz službenih kanala, određena se skloništa provjetravaju i čiste. Što se tiče filtera, bojim se da će tu biti veći problem, mislim da su i zastarjeli, nisu se dugo mijenjali, a i ne znam kakva je situacija oko proizvodnje novih, gdje to proizvodi i gdje se to može nabaviti. Nismo se time bavili. Bitno je naglasiti da su ta skloništa građena za ratne napade, za atomske udare, rakete, bombe nuklearne, itd., što niti znanstvenici, a ni vojni analitičari ne misle da bi se to moglo dogoditi", rekao je Trut.
No, nitko nije mislio ni da će se dogoditi vojna ofenziva, a Vladimir Putin zvecka nuklearnim oružjem.
"Prijetnje su u smislu odvraćanja. Atomsko oružje je rađeno i sve zemlje koje ga imaju, imaju ga radi odvraćanja onih drugih, da ne bi njih napali. Jer ako krene atomski napad, onda je to na neki način kraj. Kad krenu jedni, onda će i drugi i to je scenarij o kojem nitko ne želi razmišljati. Mislim da i onim najmračnijim umovima ne pada takvo nešto na pamet", poručio je Trut.
Za izbjeglice spremni
Za razliku od atomskih skloništa, sustav Civilne zaštite spremniji je za prihvat izbjeglica i brzu koordinaciju resursa, zahvaljujući pandemiji koja traje već dvije godine.
"Pandemija je podigla sustav na taj način da je njih 570 u sustavu aktivno, znači svi lokalni, regionalni i nacionalni stožer funkcioniraju. Svi su bili podignuti, negdje oko 18 tisuća pripadnika iz sustava Civilne zaštite je jednom trenutku bilo aktivno, znači u svakodnevnom radnom tretmanu. To hoće reći da je sustav podignut, sustav funkcionira u najvećem smislu. Ni u vrijeme Domovinskog rata u RH nije cijela država bila obuhvaćena, jer se negdje ratovalo, a negdje normalno živjelo. U koroni smo imali pokrivenu cijelu Hrvatsku pod jednom izvanrednom situacijom u epidemiji i pod organizacijom Civilne zaštite koja je vodila cijele aktivnosti, bila je potpora zdravstvenom sustavu, kako bi mogao funkcionirati i opstati. To se ne bi moglo napraviti da nije bilo planova, niti bi se moglo napraviti da nije bilo suradnje s lokalnom i regionalnom samoupravom ili da nije bilo edukacije. Sve smo to radili proteklih godina i pokazali smo i dokazali da sustav funkcionira", odgovara Damir Trut.
Potresi su pokazali i da je sustav donekle spreman za zbrinjavanje velikog broja ljudi. Pošto se tek očekuje izbjeglički val iz Ukrajine, pitanje je jesu li sadašnji resursi dostatni.
"Planovi postoje i za prihvat i zbrinjavanje izbjeglica, ali kako je to s razine EU, ali i naše Vlade podignuto na najvišu razinu, očekuje se velik broj izbjeglica, koji su u već i krenuli – nekih 800-900 tisuća je već ušlo u EU, poglavito u ove zemlje koje graniče s Ukrajinom. U buduće vrijeme očekuje se i više izbjeglica, ovisno kako će se ratna situacija i bestijalni napadi ruske armije koji se tamo događaju, odvijati. Vlada je donijela nekoliko odluka o organizaciji aktivnosti, što se tiče prihvata i zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica. Donijela je odluku i o jednoj radnoj, koordinativnoj međuresornoj skupini koju sačinjava više ministarstava i tijela, a vodi je Ministarstvo unutarnjih poslova, koja priprema i pripremat će dodatne kapacitete, ovisno o potrebama i veličini tog izbjegličkog vala. Velike su brojke u igri, koje procjenjuju UN i međunarodne organizacije, pa očekujemo da će velik broj doći u Hrvatsku. Mi radimo sve što možemo da ih prihvatimo, zbrinemo, da im damo sve da se osjećaju ugodno", zaključio je ravnatelj Civilne zaštite.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
