Vjernici iz vukovarskog naselja Sotina u više su navrata prozivali đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića da je štitio lokalnog svećenika Zlatka Rajčevca od teških optužbi za pedofiliju i spolno zlostavljanje njihove djece, javljaju Novosti, koje navode da pisma roditelja i župljana pokazuju da je Rajčevac prijavljen Hraniću krajem 2016. godine za bludničenje nad ministranticama koje je počelo ranih 2000-ih i trajalo desetak godina.
Hranić nije svećenika maknuo iz župe, već je optužio župljane da ga kleveću, a priča se počela raspetljavati tek kada su nadbiskupu zaprijetili da će njega prijaviti policiji i Vatikanu.
Za vrijeme istrage mu produžio mandat
Tada je Hranić obavijestio Državno odvjetništvo, a prijavu je poslao tek 14 mjeseci nakon što je saznao za zlostavljanje. Dok je trajala policijska istraga, Hranić je Rajčevcu produžio svećenički mandat, premda je ovaj imao sve uvjete za redovno umirovljenje.
Vukovarski sud je na koncu potvrdio optužnicu protiv njega za zlostavljanje pet maloljetnica, no suđenje nije održano zato što je Rajčevac 2021. godine preminuo. On je negirao optužbe, a njegov odvjetnik tvrdio da se njima nastoji baciti ljaga na Katoličku crkvu u Hrvatskoj.
Zbog nemarnog ponašanja u slučaju Rajčevac, Hranić je sredinom 2020. godine prijavljen i Vatikanu. Iz Rima nisu odgovorili na upit jesu li pokrenuli istragu temeljem zaprimljenih dokumenata.
Novosti pišu da su u listopadu 2016. godine Hranića u đakovačkom uredu posjetili pojedini sotinski župljani, među kojima i član obitelji žrtve svećenika Rajčevca. Obaviješten je da je Rajčevac godinama neprimjereno dirao ministranticu, pokazivao joj slike golih ženskih tijela i manipulirao s ciljem da ništa ne kaže roditeljima. Žrtvi je pokazivao i pištolj koji je nosio sa sobom, što ju je dodatno prestrašilo i potaknulo da nikome ne otkriva zlostavljanje.
Hranić je na istom sastanku dobio informaciju da ona nije bila jedina žrtva. Saznao je da je najmanje još jedna osoba proživjela slično. Nadbiskup je napravio zapisnik razgovora, iz kojeg se vidi da je pitao bi li član obitelji prijavio svećenika policiji i je li žrtva voljna razgovarati s njim.
"Možda jednog dana kad (žrtva, op. a.) bude u boljem stanju. Za sada ne. Jedino što za sada želi je da vlč. Zlatko ode iz Sotina da ga više ne moraju gledati u svojoj sredini, kako on razara malobrojno stado u župi", zabilježio je Hranić ključni zahtjev sugovornika.
Navodno je nadbiskupovo oklijevanje oko rješavanja problema počelo istoga trena kad je saznao za ponašanje svećenika. Nakon završetka službenog dijela razgovora više puta im je rekao da su ga "doveli u neugodnu situaciju" i da mora djelovati "u roku do 15 dana".
Imao informacije, a nije prijavio
Svatko u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti kazneno djelo bludničenja i protiv spolne slobode nad djetetom i maloljetnikom ako dođe do takvih saznanja. Kao nadređeni biskup, Hranić je po vatikanskom zakonu morao provesti "brzu i objektivnu" istragu.
Iako je imao mandat da Rajčevca privremeno odstrani s javnih dužnosti kako bi izbjegao daljnji skandal te štetu za pojedince i zajednicu, Rajčevac nije suspendiran, a u istoj župi nastavio je davati sakramente vjernicima i držati mise, u prisustvu maloljetnih ministrantica.
Novosti navode da je gotovo godinu dana po zaprimanju informacija, Hranić pokušao preko posrednika nagovoriti žrtvu da ona sve prijavi policiji. Nakon neuspjelog pokušaja da stupi u kontakt, stiglo mu je novo pismo od člana obitelji bivše ministrantice s čijim je slučajem upoznat na sastanku krajem 2016. godine.
Saznavši da Hranić nije poduzeo sankcije koje su od njega tražili i da je pokušao nagovoriti žrtvu da sama rješava problem s državnim vlastima, ta mu je osoba napisala da se ponaša kao da mu je vrlo lako uništiti život koji nije njegov. Poručila je da se pokajala što mu se obratila jer je shvatila da je njegovo ponašanje prema cijeloj situaciji "ništavno".
U prosincu 2017. godine, tri mjeseca nakon što mu je upućeno zadnje pismo i 14 mjeseci po dobivanju prvih informacija o zlostavljanju, iz Đakovačko-osječke nadbiskupije Državnom odvjetništvu poslan je zapisnik razgovora iz 2016. godine. Crkva je u svojoj istrazi saslušala i Rajčevca.
Policijska istraga je pokrenuta, a u veljači 2018. godine pripadnici MUP-a uzeli su iskaz najmanje jedne žrtve. Premda su crkveni zakoni koji reguliraju svećeničke prijestupe odvojeni od rada javnih institucija, Vatikan savjetuje biskupe da u takvom slučaju reagiraju.
Nakon istrage i prikupljanja iskaza žrtava, u studenom 2019. godine vukovarsko državno odvjetništvo podignulo je protiv svećenika optužnicu. Optužen je za zlostavljanje pet bivših ministrantica u istoj župi. Optužnica je obuhvaćala događaje koji su se odvijali u razmaku od gotovo 15 godina, počevši od ranih dvijetisućitih.
Rajčevac je optužen za više kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa. Za bludne radnje koje su zakonski izjednačene sa spolnim odnošajem s djetetom, za tri kaznena djela protiv spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i za zlouporabu položaja u navedenom kontekstu. Minimalno mu je prijetilo oko pet godina zatvora. Budući da je ista kaznena djela ponavljao s maloljetnicama, sud je imao obavezu donijeti presudu koja je po zakonu propisana za najteže od navedenih djela.
Sud u Vukovaru prihvatio je optužnicu 10. siječnja 2020. godine, a suđenje nikad nije održano te je do daljnjeg odgođeno zbog epidemije Covida.
Prijavljen Vatikanu
Rajčevac je razriješen službe 21. ožujka 2020. godine dekretom Đure Hranića, a dan poslije je umirovljen. Preminuo je 9. svibnja 2021. godine u KBC-u Osijek.
Nekoliko mjeseci prije njegove smrti, u rujnu 2020. godine, Hranić je zbog ovog slučaja prijavljen Vatikanu. Iz Kongregacije za nauk vjere, krovnog vatikanskog tijela za svećeničko zlostavljanje i sankcioniranje biskupa, nisu odgovorili na pitanje jesu li pokrenuli istragu nakon što je prijavljen 2020. godine.
Iz Nadbiskupije su kazali da je Hranić "poduzeo sve potrebne istražne i obavijesne korake".
"Nadbiskupski ordinarijat bio je također upoznat s činjenicom da osoba koja je navedena kao oštećena nije spremna osobno govoriti o navedenim doživljajima od strane svećenika Rajčevca, osim u sklopu duhovno-psihološkoga savjetovanja, što je učinila u okviru jednoga od savjetovališta u krilu Đakovačko-osječke nadbiskupije", piše u odgovoru koji su dobile Novosti.
Nadbiskupski ordinarijat zatražio je i "očitovanje samoga svećenika Zlatka Rajčevca, koji je u vrijeme izjava o navodnom zlostavljanju već bio u poodmakloj dobi i dijelom narušenoga zdravstvenoga stanja". "Ordinarijat je o primljenim navodima uputio pisanu obavijest nadležnim tijelima Državnoga odvjetništva.
"Nakon izvidnih radnji Ordinarijat je o navedenom slučaju, zajedno s prikupljenim saznanjima do kojih je tada mogao doći, informirao i nadležno tijelo Svete Stolice, tj. Kongregaciju za nauk vjere", stoji u odgovoru.
