Čudesnu formulu po kojoj će vuk biti sit a ovce na broju priznao je da ne zna ni resorni ministar Slaven Dobrović ali zato je s nama čovjek koji zna, državni tajnik za energetiku Ante Čikotić.
Kako ste vi iskemijali i snoć ste u vladi do kasno u noć kemijali oko ovoga da cijena plina bude jeftinija nego što je njegova cijena na tržištu?
Mi smo prezentirali model na Vladi. Ono što želim reći da nismo ništa kemijali, nego smo marljivo i predano radili zadnjih mjesec i pol dana. Ušli smo u strukturu cijene plina do krajnjih granica i pronašli smo prostora da ne utječemo na rad državnih tvrtki, konkretno i HEP-a i Plinacroa. Svi će moći normalno poslovati i biti će i bankabilni i neće biti minusa i to je ono što je nama bilo važno. Benfiti će koristiti industriji, a nama je bio cilj borba za malog čovjeka da ne osjeti taj udar. Vidimo da svi ovi mesije koji su zadnjih dana u medijma bili sa katastrofičkim izjavama danas nam čestitaju. Ja ih pozivam da i dalje prate naš rada i dalje će biti prilike da nam čestitaju.
Koliki bi taj udar bio da Vlada danas nije intervenirala?
Pa prema projekcijama, evo i opozicije koja tu prati što se događa i prema samim projekcijama tržišta, negdje oko 23 posto bi cijena rasla da nismo ništa radili.
Sad tih 23 posto, rekli ste da ste štimali nešto po raznim stavkama, ali to je sigurno velik novac. Gospodin Vrdoljak se boji da će to ići na uštrb HEP-a ili Plinacroa.
Gospodin Vrdoljak je zadnji koji bi trebao govoriti o HEP-u i nešto na uštrb HEP-a jer svi njegovi prijedlozi do sada koje smo pažljivo mi u ministarstvu pratili su išli na uštrb HEP-a. HEP se ne treba brinuti za svoje poslovanje. Mi smo ušli, napominjem, u sve stavke same strukture cijene plina, pronašli smo model i moramo napomenuti da je Republika Hrvatska 50 posto proizvođač plina.
INA koja je djelomično u vlasništvu Hrvatske i MOL-a je važan sudionik, HEP je drugi, Plinacro treći, opskrbljivači koji ih imamo 37 su četvrti. Imamo i mrežavine. Želim naglasiti za ovaj uspjeh koji smo, kao cijela Vlada što moram napomenuti, mi u resornom ministarstvu zaduženi, ali i bez podrške premijera naravno, ne bi uspjeli. Napravili smo benefite za industriju.
90 milijuna kuna će ovo biti benefit za samu industriju. Danas sam se čuo s gospodinom Popijačom. On je oduševljen jer će Petrokemija sama, koja je veliki potrošač plina, 25 milijuna kuna manje plaćati, a ona se mora i zadužiti za taj novac. Optimistični smo.
Spomenuli ste INU. Neće HEP snositi taj gubitak, ali ste vjerojatno malo stisnuli INU s obzirom da INA zarađuje ekstra profit na hrvatskom plinu.
Mi ne možemo stiskati INU-u. Postoji natjecanje, postoji tržište. INA je jedna profitabilna kompanija kao i HEP. Oni su svi na tržištu. Ja se ne bih upuštao u takve preopasne špekulacije. Mi smo zaintersirani i razgovarali smo sa svima.
Ovdje se ipak politika, na neki način, upetljala na tržišnu ekonomiju. Koliko duboko politika smije intervenirati?
Znači ne bih se složio za politiku. Imate s jedne strane liberalizaciju, a s jedne strane sigurnost opskrbe. Sigurnost ospkrbe je nama iznimno važna i ona je za kućanstva.
Ne može do kraja biti liberalizacija dok god nemamo sikgurnost opskrbe. To je nama sigurnost opskrbe za kućanstva broj jedan i tu je nama liberalizacija. Ono što moram napomenuti zašto je došlo do liberalizacije - MOL je tužio za vrijeme vlade Kukuriku koalicije Republiku Hrvatsku zbog plinskog poslovanja. Nažalost, naši predstavnici nisu se dovoljno borili da ne dođe u tom smjeru. Mi bi danas plaćali penale da nismo išli u smjeru liberalizacije.
Nema ni INA baš prostor za izvoziti plin u Mađarsku ili u Rusiju. Tvrdite da će današnja odluka ostati ista do ožujka iduće godine. Jamčite li da će tako biti bez obzira što se događalo na tržištu plina iduće godine?
Tako je. Jamčimo ne samo to. Predviđanja su da će, budući da su prazna skladišta diljem Europe, ona će se puniti. Nema naznake da će cijena plina porasti, ali mi smo sada ovu cijenu koja je regulirana fiksirali do ožujka slijedeće godine.
Neće biti nakon izbora u 6. mjesecu nova odluka vlade?
Ne, mi smo preozbiljni i ovo je tržište preozbiljno da bi se tako išlo.
Vi ste radili na projektu LNG-a izvukli ste 101 milijuna eura za taj projekt. Što će to značiti za tržište?
To je jedan od projekata koji smo dokazali da se može u kratkom vremenu dignuti iz jedne loše pozicije u jednu perspektivnu. Dobili smo priznanje u vidu 102 milijuna eura. 2019. kad budemo imali novi dobavni pravac LNG-a, to će značiti značajno smanjenje cijene, sigurnost opskrbe i novu industriju koja će se moći profilirati.
S plinom smo mirni do 30. ožujka iduće godine. Sa strujom smo malo nemirni, to vam je ostalo za rješiti. Kako ste tu kemiju složili, kakva formula nas čeka oko struje? Ona mora poskupiti zbog obnovljivih izvora.
Tu bi naglasio da smo sjedili i nismo ništa radili cijena električne enrgije bi od 1.1. prošle godine narasla za 10 posto. Nažalost, kao država smo potpisali u prošlom mandatu Vlade veliki broj ugovora za obnovljive izvore. Imamo obveze od kojih ne bježimo.
Računica je bila da će s 3,5 lipe po kilovatsatu morati narasti na 6 do 7 lipa što bi bilo za 80 do 100 kuna više.
Mjerama koje smo naveli u 12. mjesecu, poreznom reformom i odgađanjem tržišta za opskrbljivače smo smanjili cijenu za 9,6 posto. Ona će sigurno morati ići gore, ali u dijelu naknade za obnovljive izvore energije to će biti nekoliko posto povećanje i od toga ne bježimo. To su naše obveze i moramo ih preuzeti, a mi moramo se truditi da to tržište obnovljivih jednom zauvijek svedemo na zdrave okvire. Ono je sad prekapacitirano.
Nadam se da će taj trud ostati i nakon lokalnih izbora?
Pa naravno.
