Kada je proljetos izbila epidemija koronavirusa, pred poduzetnike je stavila nezahvalno pitanje: treba li rezati plaće, otpuštati, tražiti nove izvore prihoda, zaustavljati projekte i odgađati investicije? Ili, nastaviti po planovima, prilagođavajući se "novom normalnom"? Svaka odluka nosila je sa sobom veliki rizik.
Poslovni dnevnik piše kako je konzultantska kuća Deloitte još tijekom "lockdowna" napravila tri scenarija mogućeg razvoja situacije prigodno nazvana: Oluja, Tornado i Tsunami. Trenutačno je najizgledniji srednje loš scenarij prema kojem još najmanje pola godine imamo problema s koronavirusom.
'Oluja kao najbolji scenarij više nije realna'
Najbolji od ta tri scenarija, Oluja, predviđa kraj pandemije kroz dva do tri mjeseca, tek srednjoročne promjene na strani potražnje i nabave uz smanjenje privremene radne snage. Srednje loš scenarij u kojem virus postaje kroničan i vraća se na jesen vizualiziran je u Tornadu. On podrazumijeva da poticajne mjere nisu dovoljne pa dolazi do dugotrajne krize na strani potražnje i nabave.
"Nažalost, sada možemo sa sigurnošću reći da je Oluja kao najbolji scenarij bila u klasi optimist i više nije realna. Kako je sada izgledno, čeka nas Tornado, u smislu da je vjerojatnost 80-90 posto da još najmanje pola godine imamo problema s koronavirusom. Uz najave testiranja cjepiva stvari se kroz četiri-šest mjeseci mogu relaksirati uz ograničena očekivanja daljnjih lockdowna", kazao je za Poslovni dnevnik Zlatko Bazianec, partner iz Deloittea Zlatko Bazianec.
'Očekivao sam veći pad BDP-a od 15,1 posto'
Bazianec je dodao kako ga je iznenadio pad BDP-a od 15,1 posto u drugom kvartalu jer je očekivao više.
"Toliki pad imali smo samo zbog izdašnih potpora, bilo bi i puno gore od toga. Iako je nezahvalno prognozirati, dobra vijest je da je sezona bila iznad očekivanja, no pitanje je hoće i nas dovoljno 'pogurati'. Zasad sam bliži u očekivanjima pesimistima, mislim da bismo mogli vidjeti pad i veći od – 10 posto", kaže.
Scenarij Tornado za tvrtke znači potrebu za novom procjenom utjecaja na poslovanje u idućih 12 mjeseci, zaustavljanja važnih kapitalnih projekata, blokirane regije i granice, krize zbog bolovanja i izostanka s posla. Kad su financije u pitanju, izrazito negativan novčani tijek u srednjem roku, kraj određenih vrsta poslovanja i otpuštanje dijela zaposlenika.
"Scenarij Tornado znači da ćemo dugoročno imati loš rezultat kao nakon 2009. i ekonomija će se oporavljati barem šest-osam kvartala prije nego se vratimo na razine prije korone", ističe Bazianec.
Nije loše biti spreman i za najcrnji scenarij
Prema njegovu mišljenju, Hrvatska je dio EU-a i kao autodestinacija može profitirati ne samo u turizmu, već biti i alternativa u nekim sektorima poput IT-ja.
Što se tiče najcrnjeg scenarija, Tsunamija, u njemu poticajne mjere ne uspijevaju zaustaviti depresiju, a situacija s epidemijom dolazi pod kontrolu tek za godinu i pol. Za tvrtke to znači promišljanje o poslovanju u naredne tri godine, neuspjeh u pokrivanju fiksnih troškova, potrebu za rasprodajom imovine i obustavom dijela aktivnosti te potpuni zaokret poslovanja.
Premda takav scenarij, po procjenama iz Deloittea, trenutačno ima tek pet posto šanse da se ostvari, nije loše imati ga u pripremi. Napominju kako se valja sjetiti da samo prije godinu dana pandemiji koronavirusa ne bismo dali niti jedan posto vjerojatnosti scenariju u kakvom sada živimo i poslujemo.
