direktna šteta /

Crno nam se piše. Hrvatsku će rat u Ukrajini i sankcije Rusiji pogoditi skupim energentima i hranom

Image
Foto: AP

Rusija i Ukrajina drže četvrtinu svjetske proizvodnje pšenice, petinu kukuruza i četiri petine suncokretova ulja

26.2.2022.
9:50
AP
VOYO logo

Petrokemija, Ad Plastik, Prvo plinarsko društvo (PPD), Span, Jadran galenski laboratorij, Fortenova grupa, Sberbank... samo su neki od poslovnih subjekata na koje će direktno utjecati napad Rusije na Ukrajinu, piše u subotu Večernji list.

Hrvatske su tvrtke lani (11 mjeseci) izvezle u Rusiju robe u vrijednosti od 1,36 milijardi kuna, a u Ukrajinu 362 milijuna kuna. Vrijednost uvoza iz Rusije u godinu dana udvostručila se, na 3,3 milijarde kuna, vjerojatno zbog osjetno viših cijena energenata, plina i benzina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uvoz iz Ukrajine kretao se oko 280 milijuna kuna. Kad je riječ o plinu, Hrvatska ulazi u grupu zemalja koje su snažno ovisne o uvozu ruskog plina, koji zasad još uvijek teče pod zemljom dok teška ruska čizma gazi sve pred sobom u nesretnoj susjednoj joj državi.

Image
Od nižeg KGB-ovca do 'cara' /

Od taksista do cara. Za veliku priču o Putinu Direkt je pričao s Rusima koji ga ili obožavaju ili mrze: 'Ima bolestan ego'

Image
Od nižeg KGB-ovca do 'cara' /

Od taksista do cara. Za veliku priču o Putinu Direkt je pričao s Rusima koji ga ili obožavaju ili mrze: 'Ima bolestan ego'

U Rusiju odlazi svega oko jedan posto hrvatskog robnog izvoza, tako da eventualni gubitak dijela ili cijelog prihoda neće izazvati šok i recesiju, no svakako bi bio udar na tvrtke koje su se godinama borile za prisutnost na tom teškom tržištu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udar na Hrvatsku doći će indirektno najprije putem inflacije i prelijevanjem troškova rata na energente i hranu. Već sada godišnja je stopa inflacije u Hrvatskoj gotovo šest posto, a upravo su hrana i energija njezini veliki generatori. Hrvatska je ovisna o uvoznom plinu (uvozi 70 do 75 posto), nafti te struji, ali i hrani.

Rusija i Ukrajina drže četvrtinu svjetske proizvodnje pšenice, petinu kukuruza i četiri petine suncokretova ulja. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokreta i krumpira, šesti proizvođač kukuruza i ječma, zatim raži, soje, što je odmah dignulo cijene na poljoprivrednim robnim burzama.

Uz više cijene moguće su i nestašice (suša u Brazilu), što će zapravo raspršiti snove i planove o inflaciji kao kratkotrajnoj pojavi koja će se rasplinuti do ljeta i na koju se moglo reagirati jednokratnim paketom mjera, koliko god on bio skup. Dok se čekaju tehničke upute i detalji o sankcijama prema Rusiji, domaći poduzetnici zasad gase vatru, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo