Petrokemija, Ad Plastik, Prvo plinarsko društvo (PPD), Span, Jadran galenski laboratorij, Fortenova grupa, Sberbank... samo su neki od poslovnih subjekata na koje će direktno utjecati napad Rusije na Ukrajinu, piše u subotu Večernji list.
Hrvatske su tvrtke lani (11 mjeseci) izvezle u Rusiju robe u vrijednosti od 1,36 milijardi kuna, a u Ukrajinu 362 milijuna kuna. Vrijednost uvoza iz Rusije u godinu dana udvostručila se, na 3,3 milijarde kuna, vjerojatno zbog osjetno viših cijena energenata, plina i benzina.
Uvoz iz Ukrajine kretao se oko 280 milijuna kuna. Kad je riječ o plinu, Hrvatska ulazi u grupu zemalja koje su snažno ovisne o uvozu ruskog plina, koji zasad još uvijek teče pod zemljom dok teška ruska čizma gazi sve pred sobom u nesretnoj susjednoj joj državi.
U Rusiju odlazi svega oko jedan posto hrvatskog robnog izvoza, tako da eventualni gubitak dijela ili cijelog prihoda neće izazvati šok i recesiju, no svakako bi bio udar na tvrtke koje su se godinama borile za prisutnost na tom teškom tržištu.
Udar na Hrvatsku doći će indirektno najprije putem inflacije i prelijevanjem troškova rata na energente i hranu. Već sada godišnja je stopa inflacije u Hrvatskoj gotovo šest posto, a upravo su hrana i energija njezini veliki generatori. Hrvatska je ovisna o uvoznom plinu (uvozi 70 do 75 posto), nafti te struji, ali i hrani.
Rusija i Ukrajina drže četvrtinu svjetske proizvodnje pšenice, petinu kukuruza i četiri petine suncokretova ulja. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokreta i krumpira, šesti proizvođač kukuruza i ječma, zatim raži, soje, što je odmah dignulo cijene na poljoprivrednim robnim burzama.
Uz više cijene moguće su i nestašice (suša u Brazilu), što će zapravo raspršiti snove i planove o inflaciji kao kratkotrajnoj pojavi koja će se rasplinuti do ljeta i na koju se moglo reagirati jednokratnim paketom mjera, koliko god on bio skup. Dok se čekaju tehničke upute i detalji o sankcijama prema Rusiji, domaći poduzetnici zasad gase vatru, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.