Kada je početkom ljeta 2016. godine na prijevremenim lokalnim izborima u Vrgorcu mladi, tada 29-godišnji Ante Pranić, čelnik lokalne Nezavisne liste mladih (NLM) izabran za gradonačenika, ujedno je okončana 25-godišnja vladavina HDZ-a u tom živopisnom gradiću u Zagori. Potom je Pranić s NLM-om još uvjerljivije pobijedio i na redovnim lokalnim izborima 2017. godine, a prošle nedjelje NLM je uvjerljivo pobijedio i na izborima za vijeća mjesnih odbora u Vrgorcu. Od 27 mjesnih odbora, NLM je pobijedio u čak 16, dok su u četiri pobjedu odnijeli kandidati koji također podržavaju NLM. HDZ je dobio najviše glasova u šest, a SDP u samo jednom mjesnom odboru.
Pranić se proteklih godina pokazao uspješnim u vođenju Vrgorca, a koncem 2017. postao je i saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista kao zamjenik dotadašnjem zastupniku Ivanu Kovačiću. O formuli političkog uspjeha njegove mlade ekipe u Vrgorcu, iseljavanju mladih i njihovoj apatičnosti spram politike, (de)centralizaciji Hrvatske te odluci da uz dužnost gradonačelnika obnaša i onu saborskog zastupnika, razgovarali smo s Pranićem.
'Išli smo s reformama'
NET.HR: Neki će reći da su izbori za vijeća mjesnih odbora u malom gradu poput Vrgorca nevažni za odnos političkih snaga na nacionalnoj razini, ali mogu se smatrati svojevrsnim pokazateljem političkih trendova. Kako ste s Nezavisnom listom mladih u već trećem navratu uspjeli pobijediti u dugogodišnjoj utvrdi HDZ-a?
PRANIĆ: Pobijedili smo 2017. godine na redovnim lokalnim izborima u prvom krugu i sada na ovima za mjesne odbore, s tim da, gledano po postocima, stalno rastemo. Kad usporedite postotke glasova s obzirom na izlaznost koje smo dobili na izvanrednim izborima za Gradsko vijeće 2016., pa na redovnim izborima 2017. i koliko smo sada dobili na razini grada, Nezavisna lista mladih stalno raste. To je rezultat marljivog tima mladih ljudi na čelnim funkcijama i podrške u Gradskom vijeću.
Doduše, jako puno toga smo negativnog naslijedili. Bilo je dosta neriješenih slučajeva imovinsko-pravnih odnosa, nesređenih pravnih akata i financijskih dubioza, a ni po pitanju razvojnih projekata dugo se nije radilo planski, u skladu sa strategijom razvoja Grada Vrgorca. Mi smo se posvetili drugačijem pristupu, ne osvrćemo se na ideološka pitanja, nego smo fokusirani na konkretne razvojne projekte i to su ljudi prepoznali. Nismo trebali ni provoditi predizbornu kampanju, nismo čak ni lijepili plakate po gradu za razliku od naših političkih konkurenata, rezultati proteklog razdoblja bili su najvažnija poruka.
NET.HR: HDZ je u Vrgorcu najavljivao premoćnu pobjedu na ovim izborima, a teško je poražen. Baš kao i SDP što se vidjelo po tome da je Ranko Ostojić smjesta došao u Vrgorac i raspustio gradsku organizaciju stranke zbog lošeg izbornog rezultata. Očito su vam birači honorirali protekle dvije i pol godine na vlasti...
PRANIĆ: Kroz rad smo konstantno izloženi napadima političkih neistomišljenika, ali, tako je to kada u nekom mjestu na vlasti imate jednu opciju dugo godina, a onda je pobijedite i počnete uvoditi promjene. Istinske promjene znače zamjeranje. One nisu lagane, no mi smo ih i po cijenu gubitka budućih izbora i pada rejtinga morali ostvariti kako bismo stvorili uvjete za nove prilike. Iz izbornih rezultata je vidljivo da je većina zadovoljna učinjenim. Mi smo zaista temeljito reformirali gradsku upravu i reorganizirali gradske službe.
Bilo je zbog toga i prozivanja, ali držali smo se svoga i nismo se obazirali na političku konkurenciju. Vodimo se svojim ciljevima i radimo na doista mnogo razvojnih projekata koji će doći do izražaja u idućem razdoblju. U pripremi projektne dokumentacije već smo okrenuti prema razdoblju 2020.-2027. što je znak našim mještanima da imamo i viziju i volju i znanje, pa nam se sve više priključuju i oni koji su dosad bili politički simpatizeri HDZ-a ili SDP-a. Mi nismo opterećeni nikakvom političkom obojenošću i važno nam je jedino da su ljudi kvalitetni i da žele radit
20.04.2018., Zagreb- Sabor RH je 8. sjednicu nastavio raspravom o prijedlogu zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
'Za promjene nam treba kritična masa mladih'
NET.HR: Vi zagovarate, a u Vrgorcu i provodite politiku štedljivosti. Čak predlažete prilično oštre rezove u javnoj upravi na razini države. To su prilično nepopularne mjere koje sa sobom nose i politički rizik. Što ste konkretno učinili?
PRANIĆ: Mi smo izbore za mjesne odbore željeli provesti prošle godine. Proveli smo raspravu na Gradskom vijeću i htjeli smo reformirati broj mjesnih odbora jer ih imamo čak 27, što je previše za grad veličine Vrgorca s 5500 birača. Predlagali smo da bude šest-sedam mjesnih odbora i tražili smo politički konsenzus oko toga, ali nismo imali podršku u Gradskom vijeću. Što se tiče štedljivosti, kada smo preuzeli vlast gradski rashodi nisu pratili prihode i grad su pritiskali veliki dugovi.
Nama se prošle godine dogodilo da smo prijavili jako puno gradskih projekata i dobili ih, ali sada nam nedostaje vlastitog učešća u njima. Doslovno moramo paziti koje ćemo projekte prijavljivati, jer smo došli u situaciju da ćemo imati spremnih projekata i građevinskih dozvola u milijunskim vrijednostima, a nećemo imati za naših 15-20 posto vlastitog učešća u njima. To je paradoks našeg sustava. Mi smo na početku naprosto morali biti štedljivi, a sada, kada smo krenuli prema nekim razvojnim projektima, vidimo da fiskalni kapacitet Grada Vrgorca nije još dovoljno jak. Zbog toga stalno ponavljam i u Saboru da bi se država trebala još snažnije fiskalno decentralizirati, a pritom se posebno fokusirati na područja koja su najviše pogođena iseljavanjem. U ovom trenutku, primjerice, od Vrgorca do Knina nemate niti jednu svrsishodnu veliku višemilijunsku državnu investiciju, a svima su puna usta Dalmatinske zagore na prigodnim datumima kroz godinu.
NET.HR: Osim što masovno iseljavaju, mladi u Hrvatskoj sve su više apatični i sve manje zatinteresirani za politiku. Kako danas pridobiti mlade za politiku, a da to ne bude tek prilika za stranačko uhljebljivanje?
PRANIĆ: Kada smo se 2013. godine pojavili s našom listom, na njoj je bilo 15 kandidata. U idućih godinu dana osmero njih je otišlo iz Vrgorca, i to sve redom visokoobrazovanih mladih ljudi. Sada smo uspjeli stvoriti bazu ljudi mlađe i srednje dobi, iako nismo ograničeni samo na njih. Kroz razvojne projekte usmjereni smo ponajviše na mlade, što znači, da ih pokušavamo zadržati na našem području. Jer, što nam vrijedi raditi neki infrastrukturni projekt, recimo rekonstrukciju ulice, ako tom ulicom za deset godina neće imati tko ići. Mi to želimo promijeniti upravo politikom usmjerenom prema mlađim ljudima.
No, za to nam treba kontinuitet, više vremena od ovoga koliko smo do sada na vlasti. I moj zamjenik i svi direktori u gradskim poduzećima i ravnatelji ustanova su otprilike od '85 do '87 godišta, mladi visokoobrazovani ljudi puni elana i energije. Kada se nakon studija vratite ili dođete živjeti u manju sredinu, imate opciju ili prihvatiti zatečeno stanje ili ga pokušati mijenjati. Spletom okolnosti, mi smo okupili zaista dobru, ideologijama neopterećenu ekipu koja se odlučila za promjene.
U Hrvatskoj bi se trebala stvoriti kritična masa mladih ljudi koji bi bili pokretači promjena. Događa nam se paradoks da iz Hrvatske mahom iseljavaju mladi i obrazovani ljudi, bračni parovi, većinom oni koji se nisu mogli zaposliti kroz stranačke strukture državne uprave koja buja iako se broj stanovnika smanjuje. Dakle, iseljavaju se upravo oni koji bi trebali pokrenuti revolt protiv ovakvog sustava. Ali, ja ih apsolutno shvaćam jer život prolazi i mnogo toga ih demoralizira. Ipak, svaka pukotina koja se pojavi u postojećoj bipolarnoj brani pogubna je i za HDZ i za SDP, tako da mi u Vrgorcu očito nismo po volji tim velikim političkim opcijama.
Zagreb: Sabor zaključuje 10. sjednicu 14.12.2018., Zagreb - Hrvatski sabor 10. sjednicu i ovogodisnji rad zakljucuje glasovanjem o raspravljenim tockama dnevnog reda. Zastupnici nakon 20 dana plenarne sjednice u studenom i prosincu odlaze na odmor od mjesec dana.
Miro Bulj, Ante Pranic.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
'Političari ne bi trebali biti dugo na funkcijama'
NET.HR: Jedan od ponajvećih problema Hrvatske je njena prevelika centraliziranost. Kako Vi to gledate iz dvostrane perspektive: kao gradonačelnik malog grada i zastupnik u najvišem predstavničkom tijelu?
PRANIĆ: Iz obje perspektive sadašnje stanje ne izgleda dobro. Osim iseljavanja koje je generalno najveći problem Hrvatske, imamo i problem centralizacije Hrvatske. Od mladih ljudi koji odlaze studirati u sveučilišne gradove rijetko tko se vrati u manju sredinu. Tako je u Vrgorcu, ali i drugdje. A tomu je tako jer regionalne politike u Hrvatskoj nema.
Ona se svodi na oko tristotinjak milijuna kuna iz nacionalnih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja što je beznačajno u usporedbi s milijardama kuna iz državnog proračuna. Kod nas se regionalna politika bazira na novcu iz europskih fondova, a zna se gdje smo po iskorištenosti tih sredstava. Most se kontinuirano zalaže za decentralizaciju i osiguravanje jednakih prilika u svim dijelovima Hrvatske, a kao država se moramo izboriti i za jednake prilike u svojstvu ravnopravne članice Europske unije – građani moraju češće vidjeti prednosti članstva i imati koristi od mjera kroz koje će si stvoriti život kakvom teže u svom kraju.
NET.HR: Vaši politički oponenti u Vrgorcu zamjerali su Vam kada ste uz dužnost gradonačelnika prihvatili i onu zastupnika u Hrvatskom saboru. Zašto ste odlučili otići i u Sabor?
PRANIĆ: Postao sam gradonačelnik 2016. i potvrdio mandat 2017. godine, a u Sabor sam ušao početkom 2018. godine i to tek kada smo u Vrgorcu okupili mladu i sposobnu ekipu. Rezultat u Vrgorcu nije moj, nego čitave ekipe oko mene. To su ljudi od kojih su se neki lokalpatriotski vratili na primjer iz Splita, sa Sveučilišta, kako bi u Vrgorcu preuzeli čelne funkcije i uveli reda te promijenili stanje, iako im po pitanju plaća i karijera to i nije bio najbolji izbor.
A ja sam u Sabor otišao kako bih bio glas ruralne Hrvatske i glas mlađih ljudi. U jednom trenutku često se sva politika u Hrvatskoj svede se na prelijevanje iz šupljeg u prazno ili na ideološke teme, dok istodobno mladi odlaze. Cilj politike trebalo bi biti zadržavanje ljudi. Oni su najvrjedniji resurs neke države, a kod nas ti ljudi nestaju i država nam stari. Pričaju mi kolege gradonačelnici iz drugih sredina kako im se događa da raspišu natječaj za radna mjesta u gradskim službama za ljude s visokom stručnom spremom, a da im se nitko ne javi. To su stvarni problemi zbog kojih sam otišao u Sabor, da bih pomogao da se takve stvari promijene.
NET.HR: Imate 31 godinu, diplomirani ste inženjer građevine, dobro Vam ide u političkim vodama... Gdje se i dokad vidite u politici?
PRANIĆ: Iskreno govoreći, sebe dugoročno ne vidim u politici, ali mi je drago što vidim ekipu u Vrgorcu koja polako već dolazi iza nas. Drago mi je što se veći broj mladih ljudi uključuje u promjene u Dalmaciji iz koje dolazim. Osobno ne smatram da se ljudi trebaju zadržati na političkim funkcijama dugi niz godina jer postaju inertni. Čovjek je slobodan i može donositi slobodne odluke tek kada shvati da je politika prolazna stanica u životu, a ne mjesto osiguravanja cjeloživotne egzistencije.
