Jačanje poljoprivrede moguće je samo uz daljnje povezivanje poljoprivrednih proizvođača s prehrambenom industrijom - poručio je danas ministar Tomislav Tolušić. Jedan od prvih koraka su - hoteli. Prošle je godine u Hrvatskoj bilo više od 14 milijuna stranih turista. Da je svaki pojeo samo jedan hrvatski doručak, to bi bio veliki posao.
U jednom od opatijskih hotela sve posluženo, domaća je proizvodnja.
"Rekla bih da je vaša hrana bolja i od talijanske. Obožavam maslinova ulja, svježi sir. Sve ima tako delikatan, drukčiji okus", kaže Anela iz New Yorka.
Svaki je proizvod posebno označen. Zna se odakle dolazi i gdje je pripremljen.
"Domaća dimljena šunka, razni proizvodi mesni, dimljeni, kuhani, kobasice teleće. Imamo med u saću, s Plitvičkih jezera, iz Istre dobivamo proizvode od kravljeg miljeka, od kozjeg mlijeka, kozji kefir, kozju skutu", ističe šef kuhinje Josip Abičić.
"Naši gosti mogu uživati doista u vrhunskim namirnicama, neke od njih su iz naše vlastite proizvodnje a neke od njih nabavljaju se iz malih obiteljskih gospodarstava", kaže Ivan Sarajlić, voditelj korporativnih komunikacija Milenij hotela.
Međutim, ovaj hotel u Opatiji nije pravilo nego iznimka. Država ne može utjecati na hoteljere, no može na nekontrolirani uvoz jeftine i nekvalitetne hrane koja uništava domaće proizvođače.
"Smanjio se uvoz svinjskog i pilećeg mesa preko 30 posto, jaja 20 posto, znači efekta ima, ljudi prepoznaju hrvatske proizvode. Nažalost, nemojmo zaboraviti da smo deset, 20 godina uništavali hrvatsku proizvodnju. Ujutro smo davali poticaje a popodne smo davali uvozne dozvole i nažalost to nije završilo dobro", poručuje ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Dok stranci sanjaju o onome što mi bacamo, mi uvozimo ono čega su stranci siti.
"Teško je usporediti ovo s našom hranom u New Yorku, tamo jedemo svašta. Ovdje hrana posebna. Impresioniran sam", kaže Brian iz SAD-a.
No istim nije impresioniran i uvozni lobij koji je zapravo najveći izazov zagovornicima projekta domaće hrane.
