Euro bi u Hrvatskoj mogao postati službena valuta najranije 2023. No, mnogi građani se boje kako bi uvođenje eura moglo dovesti do rasta cijena. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je za RTL Danas kako ne trebaju strahovati.
"Ono što se u drugim zemljama događalo je najbolji indikator, a u zemljama koje su do sada ušle u eurozonu, u godini kada su uvele euro, zabilježen je rast cijena od 0,2 postotnih poena više nego što bi inače porasle. Efekt je postojao, ali je dovoljno mali da ga se zapostavi", rekao je Vujčić. No, osim rasta cijena građane brinu krediti, ali i tečaj kune. I tu guverner ima odgovor.
"Ako imate kredit koji je vezan uz tečaj eura bolje je da je kuna jača. Međutim, ono što će se dogoditi je da će se dogovoriti oko tečaja koji neće nikoga iznenaditi. Ako ste pratili gdje je tečaj bio zadnjih godina, onda možete dobiti dobru ideju kakav će biti. Ako netko sada diže kredit u eurima, onda neće biti ništa. Ako se diže kredit u kunama vezanim za euro, onda je to opet isto kao da je euro. Ako je u kunama, onda će se po tečaju napraviti konverzija. Postojat će zakonski utvrđen tečaj po kojemu će se konvertirati sve cijene. Neće biti prostora za malverzacije", rekao je guverner HNB-a.
Vujčić odbacuje mogućnost novog "slučaja švicarac" te dodaje kako je prelazak na euro normalan proces. Što se tiče "švicaraca" dužnici su nedavno kazneno prijavili HNB zbog "nečinjenja", a Vujčić smatra kako je to sredstvo političke propagande i pritiska na institucije.
Tržište nekretnina se i dalje pjeni
Osvrnuo se i na cijene nekretnina koje rastu već mjesecima, no po njegovom mišljenju, nema govora o "balonu".
"Ne bih nazvao razinu cijena balonom, ali vidimo brzi rast cijena u drugom kvartalu - rasle su dvoznamenkastom stopom, što je treći najbrži rast u EU-u. Tu sam ja rekao da se tržište pjeni. Ne bih rekao da u ovom trenutku prijeti slom tržišta, ali moramo biti oprezni. Ako se nastavi ovakav rast, mogli bismo stvarno doći u fazu gdje ćemo imati balon", upozorio je Vujčić.
Nedavno su pojedine banke uvele naknadu za podizanje novca na šalterima poslovnica, čime su diskriminirale pojedine skupine ljudi koje se ne služe bankomatima. Vujčić kaže kako je HNB uputio uputu bankama o tome te da mora postojati "besplatni kanal pristupa gotovini" za one koji se ne služe bankomatima.
Vlada se opet zadužila
Komentirao je i najnovije Vladino zaduženje od 11 milijardi kuna po "nikad povoljnijoj kamati" od 0.25 posto. Odgovorio je i na pitanje upravlja li Vlada dobro novcem poreznih obveznika.
"Sigurno je bolje zadužiti se jeftinije nego skuplje. To je posljedica ekspanzivne monetarne politike koja je dovela do niskih kamatnih stopa. U ovom trenutku je to dobro, no u dugom roku može imati negativnu konotaciju, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Moramo voditi računa da imamo uravnotežen budžet. Ako imamo uravnotežen proračun, suficit, onda je do dobra vijest. Javni dug pada četiri puta brže od europskih pravila i tako trebamo nastaviti", zaključio je guverner Vujčić.
