Prošle jeseni započet trend rasta oglašenih cijena stanova nastavio se sve do kraja godine, a prema podacima portala Crozilla u prosincu su cijene kvadrata na razini Hrvatske bile 0,5 posto veće u odnosu na prethodni mjesec, te šest posto veće u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najskuplji su stanovi u većim gradovima na Jadranu - od Šibenika gdje se u prosjeku traži 2110 eura za kvadrat, preko Zadra (2228 eura) i Splita (2882 eura) pa do najskupljeg, Dubrovnika gdje se za kvadrat stana u prosjeku traži 3864 eura, piše Slobodna Dalmacija. U Zagrebu je prošle godine prosječna oglašena cijena kvadrata stana bila veća za stotinjak eura.
Prosječna cijena kvadrata u Zagrebu viša za 100 eura
"Promatrajući kretanja cijena na uzorku od oko 400 kupoprodajnih ugovora tijekom prošle godine na zagrebačkom području, imamo rast u odnosu na prethodnu godinu od prosječnih stotinjak eura po ugovoru", kazao je za Slobodnu Dalmaciju Boro Vujović iz agencije Opereta nekretnine.
Prosječna cijena ugovora u kojima je sudjelovala ta agencija prošle je godine iznosila 1560 eura za kvadrat stana, dok je 2017. godine iznosila 1460 eura.
U zagrebačkoj agenciji Boriva nekretnine kažu kako je prosječna cijena kvadrata u njihovim transakcijama u zadnjem kvartalu prošle godine bila 2400 eura. I tamo kažu kako su ostvarene cijene bile veće u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.
Višegodišnji trend oporavka stanogradnje
A najnoviji izračun Indeksa Burze nekretnina kazuje da je lani prosječna tražena cijena za kvadrat stana u Hrvatskoj bila 1682 eura, a kupoprodajna 1462 eura.
"Nekretnine koje ostvaruju investicijski povrat su postale tražene među investitorima. Dok se novogradnja uspješno prodaje, broj transakcija rabljenim nekretninama se smanjuje zbog povećanja cijene", ističe se u osvrtu autora Indeksa Burze nekretnina koji obrađuju cijene tipičnih nekretnina na tipičnim lokacijama iz baze Burze nekretnina.
I prema izračunu Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvom polugodištu 2018. godine kvadrat domaće novogradnje prodavan je po prosječnoj cijeni od 1523 eura, a u taj izračun nisu uključene cijene stanova u društveno poticanoj stanogradnji (POS), koje su u prosjeku 400 eura niže od tržišnih. Polugodišnji podaci DZS-a kažu da je prvih šest mjeseci prošle godine prodano 1310 stanova u novogradnji, što je dvjestotinjak više u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Sve to govori višegodišnjem trendu oporavka stanogradnje, iako još nisu dosegnute brojke prije recesije 2008. godine.