U posljednjih nekoliko godina cijene nekretnina u zemljama Europske unije rastu. Mnoštvo je razloga za to, od globalne pandemije do rata u Ukrajini. Najveći rast cijena osjeti se u prodaji i najmu nekretnina, pa tako prosjek EU-a pokazuje rast cijena nekretnina od 29 posto i rast cijena najma od 9 posto.
Hrvatska, Mađarska, Litva debelo premašuju ovaj prosjek.
Italija bilježi najmanji rast cijena nekretnina od 6 posto i rast cijena najma od 4 posto, što ukazuje na relativno stabilno tržište nekretnina.
Cipar je jedna od dvije zemlje gdje su cijene najma (16 posto) porasle više nego cijene nekretnina (6 posto).
Finska također bilježi veći rast cijena najma (7 posto) u usporedbi s cijenama nekretnina (2 posto).
Istraživanje pokazuje različite trendove u rastu cijena nekretnina i najma među zemljama EU-a. Dok neke zemlje, poput Mađarske i Litve, bilježe snažan rast u oba segmenta, druge zemlje poput Cipra i Finske pokazuju veći rast cijena najma u odnosu na kupoprodaju.
Hrvatska
A gdje se u ovoj priči nalazi Hrvatska?
U siječnju ove godine prosječna cijena kvadrata u Hrvatskoj iznosila je vrtoglava 3.223 eura. Najskuplje županije za kupnju kuće su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska te Istarska. Gledajući Europu i Europsku Uniju, ovog puta smo pri samom vrhu popisa, ali to nam ne ide u prilog.
Hrvatska je na europskoj ljestvici na petom mjestu po skupoći nekretnina. Prva dva mjesta zauzele su Mađarska i Litva. Mađarska bilježi najveći rast cijena nekretnina među svim zemljama EU-a, s porastom od 87 posto. Cijene najma također su znatno porasle, za 46 posto.
Litva je odmah iza Mađarske s rastom cijena nekretnina od 74 posto i rastom cijena najma od 44 posto.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle su za 62 posto, dok su cijene najma porasle za 18 posto. To je dvostruko veći rast u odnosu na prosjek EU-a.
U 2023. u Hrvatskoj je prodano 4.370 novih stanova, navedeno je u istraživanju državnog zavoda za statistiku u ožujku. Najviše stanova prodano je u Zagrebu 1.772. Prosječna cijena kvadrata bila je 2.246 eura, što je 2,7 posto više nego godinu prije. Pritom je prodano gotovo 400, točnije 397 POS-ovih, od države subvencioniranih stanova, čija je prosječna cijena kvadrata dosta niža - 1.295 eura, ali i dalje gotovo 7 posto (6,7 posto) skuplja nego godinu prije.
U Zagrebu su POS-ovi stanovi bili jeftiniji nego u ostatku Hrvatske, ali je cijena četvornog metra ostalih novih stanova bila viša od hrvatskog prosjeka - 2.684 eura, što je 4,1 posto više nego godinu prije pa ih je i prodano za trećinu manje nego 2021.
POGLEDAJTE VIDEO: Švicarac na godinu zaradi 85.000 eura, Hrvat bijednih 12.000: A cijene jaja, kefira, toalet papira samo rastu...
