Cijene stambenih nekretnina u EU-u i eurozoni porasle su u prvom tromjesečju najsnažnije u više od 15 godina, a u Hrvatskoj njihov je rast bio iznad europskog prosjeka, stoji u najnovijem izvješću Europskog statističkog ureda. Prema Eurostatu, na godišnjoj su razini cijene nekretnina u EU-u u prva tri ovogodišnja mjeseca porasle 10,5 posto, najviše od kraja 2006. godine, a u eurozoni su u prvom tromjesečju skočile 9,8 posto - najsnažnije od početka objave tih podataka 2005. godine. Sve zemlje EU-a čiji su podaci bili dostupni Eurostatu bilježile su u prvom tromjesečju rast cijena na godišnjoj razini, a u njih 17 stopa rasta bila je dvoznamenkasta.
U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju bile 13,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Pa ako ste, primjerice, početkom 2021. godine u Zagrebu kupili stan od 60 kvadrata u novogradnji, tada ste ga platili 150.000 eura. Isti takav stan u prvom kvartalu ove godine koštao je, uzevši u obzir spomenuti prosječni rast cijene od 13,5 posto, 170.250 eura, odnosno 150.000 kuna više. To je, dakako, izračun ugrubo jer cijene variraju ovisno o lokaciji i kvaliteti, ali otprilike govori o razmjerima rasta.
Umjesto u dionice, Hrvati novac ulažu u nekretnine
Hoće li i zašto cijene nekretnina u Hrvatskoj nastaviti rasti te može li država nešto poduzeti po tom pitanju ili stvari treba prepustiti tržištu, upitali smo stručnjaka za stambenu politiku Gojka Bežovana, redovitog profesora socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. On je odmah na početku ustvrdio da je domaće tržište nekretnina postalo nadomjestak tržištu kapitala.
"Oni koji imaju novac ne ulažu ga u dionice, jer su tamo već bili prevareni i nemaju povjerenja, nego ulažu u nekretnine. Ulazak u Schengenski prostor povećat će interes stranaca za nekretnine u Hrvatskoj i doći će do dodatnog prelijevanja potražnje za nekretninama u atraktivnim otočkim i primorskim područjima. Taj rast dalje će se prevaljivati i na cijene stanova u Zagrebu, tako da je daljnji rast cijena nekretnina posve izvjestan", kazao je Bežovan.
'Država je, na neki način, partner špekulantima'
Problem je, upozorava, što se velik broj stanova ne kupuje za stanovanje, kako bi trebalo biti normalno i očekivano.
"Značajan dio novih stanova koji se sada grade i kupuju, uopće se ne nastanjuju. Vlasnicima je često velik rizik dati taj stan nekome u najam, jer tržište najma kod nas nije regulirano. I što bi sad država mogla napraviti? Najprije bi trebala regulirati tržište najma. Drugo, trebala bi regulirati pitanje kratkotrajnog najma, npr. preko Airbnba, kao što su neke zemlje učinile.
I treće, država bi svakako trebala voditi računa o tome da je nepriuštivost stanova okidač jednom nemalom broju naših mlađih sugrađana da sele iz Hrvatske. Bio bi nekakav minimum odgovornosti države da pokrene, u suradnji s lokalnim vlastima, program subvencioniranja najamnina i troškova stanovanja upravo za te mlađe obitelji. I jasna stvar, država je odavno trebala u partnerstvu s gradovima, osobito većima, izići s programom gradnje socijalnih, javno najamnih stanova za mlađe obitelji koje su nositelji rasta gospodarstva. Ali po tom pitanju država kod nas ništa ne čini. Ona je, na neki način, partner špekulantima na tržištu", ustvrdio je Bežovan.
prof. dr. sc. Gojko Bežovan, vodeći je stručnjak za stambenu politiku
'Na našem tržištu pere se i međunarodni novac'
U srcu problema rasta cijena nekretnina je, ističe, rentijerska ekonomija.
"U tom se sektoru pere jako puno novca. Oni koji su sankcijama dobili zabrane na ruskom tržištu, sada imaju apetite i prema hrvatskom tržištu. Oni će ulagati ovdje i to će biti još jedan doprinos rastu cijena stanova", rekao je Bežovan za Net.hr.
"Situacija na tržištu nekretnina je daleko od dobre. Da Porezna uprava i Ministarstvo financija dosljedno idu u provjeru novca koji se ulaže na tržištu nekretnina, već bi se puno napravilo jer se na tom tržištu pere novac. Ovako su vlasti partneri onima koji peru novac. A sada se tu pere i međunarodni novac, što je zadnji u nizu razloga rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj", napominje Bežovan.
'Prije poreza na nekretnine država treba napraviti tri stvari'
Porez na nekretnine, kaže, bio bi rješenje, ali smatra da nismo dosegli civilizacijske kapacitete za njegovo uvođenje. Prethodno bi, kao svojevrsni trening, trebalo učiniti nekoliko pripremnih koraka.
"Prije poreza na nekretnine, država bi se trebala okušati u uvođenju svrhovite porezne kontrole najma stanova ili subvencioniranja onima koji to ne mogu. Zatim bi trebala uvesti poreznu reformu Airbnb najma, jer porez koji oni plaćaju je apsurdno mali. Netko tko ima tri apartmana u Dubrovniku, kroz Airbnb najam može godišnje zaraditi više nego kirurg u Zagrebu, a porez koji će na to platiti je minoran. I treće, treba uvesti porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine, neizgrađeno građevinsko zemljište i neobrađeno poljoprivredno zemljište. Nakon toga bismo, moguće za pet do sedam godina, mogli uvesti porez na nekretnine", smatra Bežovan.
