NOVI PROBLEM ZA TREĆINU HRVATSKE /

Cijene materijala divljaju, ugrožena je obnova od potresa. No, postoji potez koji država odmah može povući...

Image
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL

Na rast cijena građevinskog materijala upozorava HGK, a kako riješiti taj problem za Net.hr govore bivši ministri graditeljstva Radimir Čačić i Anka Mrak Taritaš

2.9.2021.
9:00
Nikola Čutuk/PIXSELL
VOYO logo

Cijene građevinskog materijala na svjetskog tržištu su podivljale taman u najgore vrijeme za Hrvatsku - kada se treba razbuktati obnova od potresa u Zagrebu i na Baniji koja, praktički, još nije niti počela.

Prema podacima koje smo dobili iz HGK cijena sto kilograma bakra u godinu dana porasla je sa 617 na 832 eura, a aluminija sa 242 na 333 eura, dok su drastično porasle i cijene čelika i željeza. Prema riječima gospodarstvenika, cijena kubika daske je s 1250 kuna porasla na 3500 kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj se na taj poremećaj, koji je uglavnom donijela pandemija i pad proizvodnje, nadovezao i problem pokretanja obnove nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini zbog kojih će potražnja za građevinskim materijalom i uslugama građevinara dodatno porasti - kada se ta obnova zahukta.

'Građevinari imaju gubitke na projektima'

Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj navodi kako im se stalno javljaju građevinari i trgovci koji zbog tog rasta cijena nisu u mogućnosti ispoštovati uvjete iz ranije sklopljenih ugovora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Rast cijena sirovina u građevinarstvu, u rasponu od najmanje 40 posto, koliko su, primjerice, porasle cijene bakra i aluminija, preko rasta cijena željeza i čelika 55 posto, do 100-postotnog rasta cijena plastičnih cijevi, može dovesti do zaustavljanja već započetih investicija", kaže Čagalj te dodaje kako marže graditelja, od kada su cijene sirovina rapidno porasle, "više ne pokrivaju troškove gradnje pa se projekti izvode s gubicima". Iz HGK apeliraju da se korigiraju ugovorene cijene, raskinu ugovori i provedu novi postupci javne nabave.

Image
'BIT ĆE SVEGA' /

Građevinari pred kolapsom, traže pomoć države: 'Nema materijala koji nije poskupio...'

Image
'BIT ĆE SVEGA' /

Građevinari pred kolapsom, traže pomoć države: 'Nema materijala koji nije poskupio...'

U ugovorima staviti fleksibilne cijene

Hrvatska gospodarska komora je od Vlade zatražila tumačenje odredaba Zakona o javnoj nabavi jer tvrde da taj zakon u postupcima koji su u tijeku i u ugovorima koji će tek biti sklopljeni daje mogućnost izmjene cijena, dok kod već sklopljenih ugovora Zakon omogućava određeni stupanj fleksibilnosti kako bi se ugovor prilagodio novonastaloj situaciji, odnosno povećanju cijena. "U osnovi, radi se o nastanku više sile u ugovornim odnosima", ističu iz Komore.

"Ako se situacija s ekstremnim povećanjem cijena u skorije vrijeme ne stabilizira, posljedice će se znatno osjetiti u realizaciji projekata koji su u tijeku, ali i budućih projekata koji će se finalizirati kroz NPOO, a koji je ključan za rast domaće ekonomije", kaže Čagalj. Tako da zbog tog poremećaja na tržištu nisu ugrožene samo tvrtke iz sektora građevinarstva već i provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a vjerojatno i ugovori sklopljeni za obnovu.

"Predlažemo da u svakom pojedinom odnosu u kojem se ugovorena cijena znatno povećala, naručitelji razmotre mogućnost raskida ugovora koju pruža ZOO, uz obvezu isplate odgovarajućeg dijela ugovorene cijene izvođaču radova za do tada izvedene radove i pravične naknade za učinjenje nužne troškove te eventualno produljenje ugovorenih rokova za izvedbu radova, odustajanje od naplate ugovorne kazne uslijed zakašnjenja izvođača te općenito fleksibilan i pragmatičan pristup ispunjenju ugovornih obveza, kako bi se prisutna kriza što brže i uspješnije prebrodila", zaključuju iz Hrvatske gospodarske komore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Građevinarima se moraju priznati ekstremni pomaci u cijenama'

Bivši ministar graditeljstva i predsjednik Narodne stranke - Reformisti, Radimir Čačić, u razgovoru za Net.hr rekao je da smatra da će rast cijena građevinskog materijala utjecati na tempo obnove od potresa u Hrvatskoj, ali i tvrdi da to nije najveći problem kod obnove.

"Rast cijena građevinskog materijala ni na kakav način ne može ugroziti obnovu. Mora se napraviti promjena regulative i mora se dozvoliti kod ekstremnih pomaka u cijenama pojedinih stavki da se to prizna građevinarima. To je nužno napraviti kako bi uopće imali ponuđače, odnosno da bi se netko uopće ponudio da bi to radio", kazao je Čačić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U strukturi prosječne cijene jednog objekta otprilike 40 posto je radna snaga, a 60 posto je materijal. Kod obnova i rekonstrukcija to je vjerojatno pola-pola", kazao je Čačić i dodao kako se u obnovi uglavnom koristi klasičan građevinski materijal i da nema previše posebnih materijala.

"Tu je željezo kod armature, ali to nisu nove konstrukcije s ogromnim utjecajem čelika, aluminija nema ništa posebno kao niti skupljih materijala" rekao je Čačić. Kao i HGK i on smatra da će se zakon morati mijenjati u dijelu da se u Uzancama odredi da se kod ekstremnih pomaka u cijenama se priznaje i promjena ugovora.

"To je nekad Hrvatska imala pa je to ukinuto, a cijela Europa to ima. To će se i ovdje morati uvesti jer je to pitanje svjetskog tržišta", kazao je Čačić koji ističe da u nekim stavkama ta cijena može biti viša i 40 posto, ali i da u cjelini to "neće imati takve dramatične posljedice".

Image
Foto: Željko Hladika/PIXSELL

'Imat ćemo i rast cijena rada u građevinarstvu'

Čačić smatra da obnovu bitno ugrožava činjenica što se traže "čiste knjige" kako bi se ušlo u obnovu, a to će se sada, prema najavama, promijeniti izmjenama zakona. "To će bitno ubrzati proces", kaže Čačić. Na pitanje hoće li manjak radnika u građevini ugroziti obnovu, Čačić kaže da će se to riješiti uvozom radnika iz inozemstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"I tu će doći do porasta cijena radne snage u građevini", kaže predsjednik Narodne stranke - reformisti Čačić. Smatra kako bi bolji put za obnovu bio da država građanima isplaćuje novac za obnovu, a da potom oni sami rješavaju projekte. "Obnova je počela samo tamo gdje je privatnom investitoru dat novac za projekt. Oni dalje traže, ugovaraju i kontroliraju", kaže Čačić i dodaje kako država daje samo novac za konstruktivnu sanaciju, a ne obnovu. "Konstruktivna sanacija je samo 20, 30 do 40 posto cijele štete", naglašava. Smatra kako maksimalno treba pojednostaviti stvari kako bi se ubrzala obnova.

'Treba jačati domaću proizvodnju'

Bivša ministrica graditeljstva iz vlade Zorana Milanovića, Anka Mrak Taritaš, bi problem povećanja cijena građevinskog materijala riješila na drugi način, a to je da se poveća njegova domaća proizvodnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Već sigurno godinu dana ukazujem na problem rasta cijena građevinskog materijala. Država sigurno ne može ograničiti cijene, ali ona može određenim subvencijama poticati da se otvaraju tvornice građevinskog materijala. Odnosno, da ne budemo usko vezani uz sve što je iz uvoza već da potičemo domaću proizvodnju", rekla je Mrak Taritaš.

"Ima smisla da država kaže kako će poticati pretvaranje betonara u nekakvu izgradnju nekakvih fabrikata od onoga što se srušilo", rekla je Mrak Taritaš te kritizira Vladu što nije izgradila detaljniji plan obnove od potresa.

Image
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

'Nitko se neće javiti na takve natječaje'

"Trebalo je staviti na papir koliko smo mi u stanju godišnje napraviti, koliko se zgrada i kuća godišnje treba obnoviti, koliko nam za to treba radnika i kolika je sada cijena građevinskog materijala", kaže Mrak Taritaš i upozorava što će se dogoditi ako cijene ponuđene na natječajima neće biti isplative građevinarima.

"Imat ćemo natječaje na koje se nitko neće javiti. Jer po toj cijeni nitko neće moći raditi", rekla je Mrak Taritaš koja se također zalaže da se promjeni odredba o promjenjivosti cijena. "Vi možete tvrdoglavo ostaviti i reći nepromjenjivost cijena, ali ona se neće nitko javiti", kazala je Mrak Taritaš te dodaje kako treba ugovarati uprosječenu cijenu radova ili najvišu i najnižu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nažalost, resorni ministar to ne razumije i ne bavi se time, a više ne znam niti čime se bavi Fond na čijem čelu je Vanđelić", kaže Mrak Taritaš. Smatra da se više treba osloniti i na fondove EU te da bi se trebao preraditi materijal nakon rušenja kuća stradalih u potresu.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo