Na svjetskom tržištu početkom ovog tjedna zabilježen je najveći pad cijena sirove nafte od 1991. godine od čak 30 posto, a barel je na londonskoj burzi bio 28 dolara. Međutim, svima koji su danas htjeli utočiti gorivo i možda očekivali isti pad cijena u Hrvatskoj ostali su neugodno iznenađeni – u odnosu na prošli tjedan prosječna cijena dizela manja je za tek 1,75 posto, odnosno 16 lipa (pala je sa 9,15 na 9 kuna za litru) dok je benzin pojeftinio za 2,48 posto, odnosno oko 25 lipa (sa 9,67 kune na 9,43 kune za litru).
Činjenica je da promjene cijena na globalnom tržištu nafte nikad nemaju izravni utjecaj na formiranje cijena u Hrvatskoj kad je riječ o samom postotku, već se jedino može govoriti o trendu. Naime, na formiranje maloprodajne cijene utječu mnogi elementi, od kojih su najvažniji prosječna cijena derivata na mediteranskom tržištu koje je sporije i zatvorenije, trošarine te odnos kune i dolara.
No, najveći problem za hrvatske vozače je što cijenu litre goriva koju toče čini čak ogromnih 60 posto poreza (trošarina i PDV-a) dok se iz preostalih 40 posto pokriva nabavna cijena i zarada tvrtke koja prodaje gorivo, odnosno marža.
Trošarine nisu isključivo hrvatski namet - one su obavezne, a minimalni udio propisuje EU. Vlada ih je posljednji put mijenjala 2015. godine i od tada iznose 3,86 kuna po litri benzina te 3,06 kuna na dizel. Hrvatska, prema istraživanju provedenom 2018. spada u svjetski vrh po poreznom opterećenju cijene goriva. Razlog je to što bez obzira na niža primanja, Hrvatska često ima skuplje gorivo od primjerice Njemačke, Danske, Irske...
- Dobre vijesti za vozače: Ovo su nove cijene goriva, pogledajte koliko ćete uštedjeti
- Sjajne vijesti za vozače: Cijene goriva u Hrvatskoj sutra snažno padaju, pogledajte za koliko
Iz trošarina se financiraju državne tvrtke: Hrvatskim željeznicama ide 30-ak lipa, a malo više od jedne kune namijenjeno je Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama. Ostatak trošarina ide u državnu kasicu, za ostale države potrebe.
Porezna davanja u Hrvatskoj viša od svjetskog prosijeka
Prema Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja koja je analizirala strukturu maloprodajne cijene motornih goriva, najznačajnije stavke su nabavna cijena i posebni porezi (trošarine). Jedini element cijene koji određuju sami trgovci i koji nije predmet definiranih ulaznih varijabli predstavlja marža koja u cijeni litre goriva sudjeluje sa pet do 10 posto. Do 2014. godine marža je bila propisana na maksimalno 60 lipa, no nakon liberalizacije tržišta nema limita.
Prošle godine je objavljena studija međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže UHY, koja se bavila visinom poreznih davanja u cijenama goriva u 24 zemlje diljem svijeta. Istražujući koliki postotak cijene benzina, dizela i automobilskog plina (LPG-a) odlazi na porezna davanja, pokazalo se da je u Hrvatskoj postotak raznih poreznih davanja u cijeni goriva 23 posto viši od svjetskog prosjeka. Tako se Hrvatska sa 61 posto udjela poreznih davanja u cijenama benzina smjestila na visoko četvrto mjesto ljestvice analiziranih zemalja, sa 57 posto udjela poreznih davanja u cijenama dizela na treće mjesto, a sa 47 posto udjela poreznih davanja u cijenama automobilskog plina (LPG-a) na prvo mjesto ljestvice poretka!
Niže cijene tek kad se rasprodaju zalihe
Distributeri naftnih derivata naglašavaju kako bi se, nakon pada cijena barela na svjetskom tržištu, jeftiniji naftni proizvodi na hrvatskom tržištu trebali pojaviti tek nakon što se iscrpe zalihe nastale u vrijeme dok je nafta bila skuplja, a njih zamijene jeftinije. Od trenutka kupovine sirove nafte do trenutka kada se njeni derivati nađu na tržistu potrebno je oko tri mjeseca.
Također, za uspostavu ravnoteže u cijenama između nabavne cijene nafte i benzina potrebno je prosječno osam tjedana, a cijenama dizela pet tjedana.
U slučaju daljnjeg pada cijena nafte na svjetskom tržištu, ukoliko bi se takva situacija održala dulji period, na najvećem gubitku bit će država čija će se blagajna slabije puniti, no uvijek ima mogućnost intervencije - povećanjem trošarina.
