Država je od osamostaljenja do danas, procjenjuje se, izgubila oko milijardu kuna na poslovnim prostorima u svom vlasništvu koje su bez ikakve kontrole zakupci davali u podzakup, zbog čega je Ministarstvo državne imovine krajem prošle godine izmijenilo Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora kako bi se napokon riješio problem, piše u subotu Jutarnji list.
Za ilustraciju, na samo jednom poslovnom prostoru u strogom centru Zagreba država je u 15,5 godina, otkad je taj prostor zemljišno-knjižno pripao RH, izgubila gotovo 18 milijuna kuna, ističe dnevnik.
Ministarstvo: Ugovor o zakupu ili deložacija
Ministarstvo državne imovine zato je pozvalo sve neposredne posjednike (podzakupce) poslovnih prostora u vlasništvu države da moraju podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora o zakupu do 30. lipnja, inače će po nalogu DORH-a biti deložirani.
Država u svom vlasništvu ima oko 6000 poslovnih prostora u cijeloj Hrvatskoj, ali ih je oko 1500 komercijalnih. Od tog broja, Ministarstvo je već sklopilo nešto više od 500 ugovora o zakupu, a samo u zadnjih pet dana lipnja stiglo im je čak 800 novih zahtjeva, tako da je ostalo neriješeno tek oko 200 poslovnih prostora, navodi Jutarnji list.
Što su plaćali zakupcima, sada moraju državi
Koliki je nered vladao u tim prostorima najbolje govori činjenica da su sklapani ugovori o poslovnoj suradnji i trgovinskom zastupanju, što nema nikakve veze s podzakupom, koji je zapravo ilegalan. Zato je Ministarstvo svim tim podzakupcima poslalo zahtjev da im moraju poslati trenutne ugovore koje su imali s tvrtkama koje su im davale prostor u podzakup, iako to nisu smjeli, kako bi regulirali nove petogodišnje ugovore s istom cijenom zakupa.
Princip je takav, pojašnjava sugovornik Jutarnjeg lista iz Ministarstva, da svi oni korisnici koji su bili u podzakupu, a plaćali su zakup tvrtkama koje su dobivale prostore na korištenje, sada istu tu cijenu moraju plaćati državi. No, bilo je i onih kojima država u svih tih više od desetljeća nije poslala niti jednu fakturu, odnosno nije naplatila ni kunu, a takvih je 50 prostora. Budući da se tu onda nije mogla odrediti cijena budućeg zakupa, odlučeno je da korisnici plaćaju najveću moguću cijenu koja se inače plaća u Zagrebu, a koja je i dalje daleko ispod tržišne, piše Jutarnji list.
