Osnovni parametri poreza na nekretnine doprinose financijskoj stabilnosti samo kada se pravilno postave i održavaju u zadanim okvirima, istaknuo je Dubravko Mihaljek, voditelj operativnih poslova u Monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja u Baselu.

VEZANE VIJESTI

Preferencijalan porezni tretman vlasništva stambenih nekretnina često se navodi kao jedan od uzroka brzog rasta stambenih cijena i zaduženosti kućanstava u brojnim gospodarstvima u razdoblju prije Velike financijske krize, istaknuo je Mihaljek, koji je u Institutu za javne financije u Zagrebu održao predavanje na temu ‘’Oporezivanje nekretnina i makro-financijska stabilnost’’.

Raširen je, naime, stav da oporezivanje nekretnina treba reformirati i koordinirati s monetarnom politikom i još nekim mjerama u svrhu održavanja makro-financijske stabilnosti. Mjere koje se u tu svrhu predlažu uključuju ne samo one cikličke, nego i strukturne porezne elemente poput ukidanja odbitaka rashoda za kamate, oporezivanja imputirane najamnine nekretnine u kojoj stanuje vlasnik i oporezivanja svih oblika vlasništva nad stambenim nekretninama. ''Vrlo malo zemalja oporezuje vlasništvo nad nekretninama. Većina dopušta domaćinstvima da od poreza na dohodak oduzimaju kamate na stambene kredite. Porast vrijednosti nekretnina oporezuje se blago ili se uopće ne oporezuje u mnogim zemljama. Prema tome treba nešto mijenjati s poreznom politikom oporezivanja nekretnina. Vidimo da politika niskih kamatnih stopa traje cijelo desetljeće i trajat će još neko vrijeme te je pitanje treba li dati podršku monetarnoj politici sa strane politike oporezivanja nekretnina'', kazao je Mihaljek.

S obzirom na sve nastala je preporuka koje su mnoge financijske institucije počele propagirati, a to je da treba oporezivati nekretnine. No, kako piše Lider, to i nije baš tako jednostavno jer se ne radi samo o porezu na fizičku nekretninu nego i o indirektnoj dobiti kroz vlasništvo nekretnine. Mihaljek ističe četiri razloga zbog kojih bi oporezivanje nekretnina moglo imati značenje za makro-ekonomsku stabilnost, to su: stambene investicije, distributivne posljedice monetarne politike, nejednakost u imovini, financijalizacija nekretnina. Međutim, istaknuo je da od poreza na nekretnine ne treba imati prevelika očekivanja, piše Večernji list, naime: ''Da bi se mogao oporezivati porast vrijednosti, treba znati kako utvrditi vrijednost nekretnina, koga izuzeti, postoje li kompetentne vlasti koje će provesti reforme, kako će se odnositi prema skupinama s niskim primanjima ili umirovljenicima''. ''Stariji u pravilu imaju tri do šest puta više vrijednosti nekretnina u odnosu na mlade do 34 godine. Nije nanadomet reći i to da investicije u stambeni fond čine oko 20 posto ukupnih investicija na razini EU pa i u Hrvatskoj i njihov bi pad doveo do značajnog usporavanja'', tvrdi Mihaljek.