Osnovni parametri poreza na nekretnine doprinose financijskoj stabilnosti samo kada se pravilno postave i održavaju u zadanim okvirima, istaknuo je Dubravko Mihaljek, voditelj operativnih poslova u Monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja u Baselu.
VEZANE VIJESTI
- Štromar: 'Sigurno neće biti poreza na nekretnine u ovom mandatu Vlade, a najvjerojatnije ni u idućem'
- 'Imamo neizdrživ sustav najma stanova na tržištu gdje se svi ponašaju kao da su na bojnom polju'
- 'Država čini medvjeđu uslugu svojim građanima dok usmjerava javne resurse prema profitu banaka'
Preferencijalan porezni tretman vlasništva stambenih nekretnina često se navodi kao jedan od uzroka brzog rasta stambenih cijena i zaduženosti kućanstava u brojnim gospodarstvima u razdoblju prije Velike financijske krize, istaknuo je Mihaljek, koji je u Institutu za javne financije u Zagrebu održao predavanje na temu ‘’Oporezivanje nekretnina i makro-financijska stabilnost’’.
Raširen je, naime, stav da oporezivanje nekretnina treba
reformirati i koordinirati s monetarnom politikom i još nekim
mjerama u svrhu održavanja makro-financijske stabilnosti. Mjere
koje se u tu svrhu predlažu uključuju ne samo one cikličke, nego
i strukturne porezne elemente poput ukidanja odbitaka rashoda za
kamate, oporezivanja imputirane najamnine nekretnine u kojoj
stanuje vlasnik i oporezivanja svih oblika vlasništva nad
stambenim nekretninama.
''Vrlo malo zemalja oporezuje vlasništvo nad nekretninama.
Većina dopušta domaćinstvima da od poreza na dohodak
oduzimaju kamate na stambene kredite. Porast vrijednosti
nekretnina oporezuje se blago ili se uopće ne oporezuje u mnogim
zemljama. Prema tome treba nešto mijenjati s poreznom politikom
oporezivanja nekretnina. Vidimo da politika niskih kamatnih stopa
traje cijelo desetljeće i trajat će još neko vrijeme te je
pitanje treba li dati podršku monetarnoj politici sa strane
politike oporezivanja nekretnina'', kazao je Mihaljek.
S
obzirom na sve nastala je preporuka koje su mnoge financijske
institucije počele propagirati, a to je da treba oporezivati
nekretnine. No, kako piše
Lider, to i nije baš tako jednostavno jer se ne radi samo o
porezu na fizičku nekretninu nego i o indirektnoj dobiti kroz
vlasništvo nekretnine.
Mihaljek ističe četiri razloga zbog kojih bi oporezivanje
nekretnina moglo imati značenje za makro-ekonomsku stabilnost, to
su: stambene investicije, distributivne posljedice
monetarne politike, nejednakost u imovini, financijalizacija
nekretnina.
Međutim, istaknuo je da od poreza na nekretnine ne treba imati
prevelika očekivanja, piše Večernji list, naime: ''Da bi
se mogao oporezivati porast vrijednosti, treba znati kako
utvrditi vrijednost nekretnina, koga izuzeti, postoje li
kompetentne vlasti koje će provesti reforme, kako će se odnositi
prema skupinama s niskim primanjima ili umirovljenicima''.
''Stariji u pravilu imaju tri do šest puta više vrijednosti
nekretnina u odnosu na mlade do 34 godine. Nije nanadomet reći i
to da investicije u stambeni fond čine oko 20 posto ukupnih
investicija na razini EU pa i u Hrvatskoj i njihov bi pad doveo
do značajnog usporavanja'', tvrdi Mihaljek.
