Cenzusi za dječji doplatak i socijalnu pomoć nisu se mijenjali više od 10 godina, piše u srijedu Večernji list, podsjećajući da je nakon usklađenja mirovina i 10 tisuća umirovljenika izgubilo pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.
Dopunsko osiguranje nije jedini primjer postizanja ušteda višegodišnjim cementiranjem dohodovnih cenzusa. Jedanaest godina nije se mijenjao dohodovni cenzus za dječji doplatak, a sam iznos dječjeg doplatka 17 godina, navodi dnevnik.
Slično je i s pravom na socijalnu pomoć. Prije 17 godina dječji doplatak primalo je 513.000 djece, a sada ipak bogatija država isplaćuje doplatke za gotovo upola manje djece – 304.000!
Ovisno o cenzusu, doplatak po djetetu godinama iznosi 200, 250 ili 300 kuna, a tek od prošle godine to se primanje u obiteljima s troje i više djece podebljava za 500 kuna za treće i svako sljedeće dijete.
Koliko je država oprezna s proširenjem prava, vidi se iz poteza Plenkovićeve vlade koja je potkraj 2017. godine lagano korigirala dohodovni cenzus za treću grupu primatelja s 50 na 70 posto proračunske osnovice, odnosno proširila pravo na 200 kuna po djetetu na obitelji čija su primanja bila od 1663 do 2328 kuna po članu.
Vlada je očekivala da će se time broj primatelja dječjeg doplatka povećati za 150.000 djece, no ispostavilo se da je doplatak u kolovozu primilo samo 15.000 djece više nego 2017. godine, donosi Večernji list.
