Ograđene plaže za koje se plaća ulaznica, to je normalno u Grčkoj i Italiji, a moglo bi postati i u Hrvatskoj. I to ako prođe novi Zakon o pomorskom dobru, upozoravaju iz Udruge Pokret otoka. Premda obala po zakonu ne smije biti ničije vlasništvo, nije baš da u Hrvatskoj nema kuća i hotela koji su već privatizirali plaže. A otočani se boje da će to postati legalno i da će na plaže navaliti koncesionari zbog članka 11 novog zakona u kojem piše da se opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, a iznimno isključiti.
Plati pa se kupaj, mogao bi biti slogan turističke zajednice prođe li novi Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru kojim se otvara mogućnost naplate ulaska na plažu tvrde iz Udruga.
"Članak 91. novog Nacrta prijedloga Zakona definira da koncesionari trebaju uzeti u obzir kada djelomično ili u potpunosti isključuju plaže iz javne upotrebe. To je nedopustivo", tvrdi Maja Jurišić, Pokret otoka.
"Ovaj novi prijedlog upravo ide za tim da se to korištenje pomorskog dobra ograniči", kazala je Ivana Krstulović Baković, Udruga Sunce.
I ne samo to, potpuno je zaobiđena dimenzija zaštite okoliša.
"Nasipavanje obale bi trebala ići isključivo u smislu negativne radnje koja bi trebala biti sankcionirana. Novi prijedlog zakona, odnosno ovaj koji možemo iščitati donosi mogućnost da se kroz godišnje planove upravljanja provuče na mala vrata da je nasipavanje obale okej ako je u skladu s planovima, to je jednostavno nedopustivo", dodaje Krstulović Baković.
Na mala vrata se uvodi i naplata pristupa plaži, tvrdi Ivana Marković.
"Člankom 88. predlaže se uvođenje pojma morska plaža hotela, turističkih resorta i kampova kao izgrađena plaža koja s izgrađenim sadržajem turističkim sadržajem van granica pomorskog dobra čini funkcionalnu cjelinu", izjavila je Ivana Marković (SDP), gradonačelnica Supetra.
Tvrdi kako se u kombinaciji s člankom 11. prema kojem se pomorsko dobro može staviti van javne upotrebe te tako naplaćivati otvara prostor da hotel ispred kojeg je plaža u nekoliko koraka dođe i u posjed plaže, ogradi je i naplaćuje ulaz.
"Nije bitno tko će tu odluku donositi Ministarstvo ili JLS-i, bitno je da se takve odredbe ne nađu u novom prijedlogu Zakonu o pomorskom dobru", dodaje Marković.
Takav Zakon vodi u situaciji kao u Italiji gdje na 43 posto plaža ne možete ući da ne platite. Slično je i u Grčkoj. Kod nas od 350 postojeći plaža, na njih 18 već je ulaz ograničen ili se naplaćuje.
"Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije na našem području nema nijedna koncesija takvog tipa, zatvorenog tipa", kazala je Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za pomorstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Iz Ministarstva tvrde da se Nacrt krivo interpretira i da novi prijedlog Zakona nikako neće olakšati naplatu i ograđivanje ulaska na plažu.
"Upravo suprotno, Zakon koji se priprema, u odnosu na postojeći zakon koji uređuje pomorsko dobro, trebao bi jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji koncesije, koncesionari, kao i posljedice za koncesionare koji krše obveze iz koncesije", poručuju iz ministarstva mora, prometa i veza.
"Činjenica je da su u samom zakonu u drugačijim dijelovima definirani način koncesioniranja, način definicije morskih plaža i nije ga jednostavno interpretirati, ali da li mi hoćemo Zakon koji nije jednostavno interpretirati ili mi želimo Zakon koji jasno kaže da ni u kom slučaju pomorsko dobro, odnosno dio pomorskog dobra, koji se tiče morskih plaža ne isključuje javnu upotrebu?!", kazala je Jurišić.
Nitko normalan ne bi omogućio zloupotrebu pomorskog dobra, rekao je danas Oleg Butković braneći novi Nacrt zakona. Podsjećamo ga da baci pogled na notornu Vruju koju je uzurpirao i devastirao Stipe Latković. Neka ministar u obranu novog Zakona nađe jači argument.
