Nakon što je Austrija uvela posebne mjere ograničenja pri ulasku putnika iz Hrvatske, u ponedjeljak je glavni epidemiolog i ravnatelj hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak odaslao oštru prijetnju. "Podsjetio bih da smo na početku epidemije mi imali veliki uvoz iz skijališta u Austriji i Italiji i podsjećam da ljeto brzo prolazi i skijanje će opet pa će oni zvati ljude da dođu, a mi ćemo imati situaciju da propišemo mjere. Ništa nije nemoguće, sve se može promijeniti", rekao je.
On se vjerojatno rukovodio stotinama medijskih napisa o tome kako 200.000 Hrvata svake zime odlazi na skijanje u susjedne države. Iako nije poznato tko je i kada donio takve procjene, one su daleko od istine i službene statistike, pa se Capakova prijetnja tako čini neozbiljnom.
Hrvata ima u promilima
Naime, prema podacima o turističkoj aktivnosti Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini (to je posljednja obrađena godina), Hrvati su ostvarili ukupno 1,6 milijuna putovanja u inozemstvo, od čega na Austriju otpada svega 7,9 posto, što ju svrstava na šestu poziciju najpopularnijih destinacija domaćeg stanovništva. Ako se od ukupne brojke odbije još 499.000 poslovnih putovanja, onda ukupna brojka pada na 1,2 milijuna. Time broj Hrvata koji putuju u Austriju iz privatnih razloga, pa makar to, između ostalog, bilo i skijanje, pada na 86.900.
Tom se brojkom, u usporedbi s austrijskim statistikama, baca u vodu fama kako su Hrvati bitni za tamošnji turizam. Naime, pedantni austrijski statističari su izračunali kako njihovu zemlju godišnje posjeti 40 milijuna turista, od čega polovica dolazi na skijanje. Tih 20 milijuna skijaša napravi 75 milijuna noćenja, a Hrvati su u cijeloj priči izostavljeni iz statistika, jer se mizernih 86.900 gostiju; koji, napomenut ćemo ponovno, dolaze u Austriju iz privatnih razloga, dakle ne nužno zbog skijanja; ne može mjeriti s brojem skijaša iz Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije, Švicarske, Lihtenštajna i Češke.
Prijetnja putničkim agencijama
Ironično, Capakove prijetnje Austrijancima zapravo bi mogle najviše štete prouzročiti domaćim putničkim agencijama. Naime, zimi one egzistiraju od organizacije višednevnih putovanja na europska skijališta, a s obzirom da su među najpogođenijima koronakrizom, eventualno zatvaranje granica ili stroži propisi za ulazak i izlazak iz zemlje ujesen ili zimu, mogli bi ih gurnuti preko ruba egzistencije. Osim putovanja na skijališta, domaće agencije organiziraju i dočeke Nove godine te adventska putovanja, zbog čega se nadaju da će im epidemiološka situacija ipak omogućiti ponudu aranžmana.
“Jedan dio naših članica u ponudi ima samo aranžmane za inozemstvo i kod takvih agencija udio skijaških putovanja zna činiti i do 40 posto godišnjih prihoda. Najvažnije destinacije su nam Slovenija, Italija i Austrija, iako se u ponudi nalaze i druge, kao što su Švicarska i Francuska”, rekao je za Jutarnji predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain i dodao da usprkos epidemiji postoji interes Hrvata za putovanja, naročito onih koji su u vrijeme prvog vala zaraze ostali kod kuće, pa bi sada sve nadoknadili skijanjem.
